≫ 

Oni su nevidljivi u Srbiji, a ima ih više od 100.000: Mešaju ih sa trans, gej osobama i hermafroditima, a znate li vi ko su interseks osobe?

Mali broj ljudi u Srbiju zna ko su interseks osobe

  • 4

Dan ljudskih prava obeležava se 10. decembra, a njime se slavi donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima usvojene 1948. godine.

Tim povodom organizacija za promociju prava, unapređenje položaja i kvaliteta života interseks i trans osoba "XY Spectrum" održala je panel diskusiju na temu "Interseks osobe i izazovi sa kojima se susreću u Srbiji".

Na osnovu izlaganja učesnika, došli smo do zaključka da mali broj ljudi u Srbiji uopšte zna ko su interseks osobe i sa čime se one susreću, prvenstveno u svom telu, glavi, a onda i sa okruženjem.

Mali broj ljudi u Srbiji zna ko su interseks osobe, Foto: Telegraf

- Za broj interseks ljudi u Srbiji nema zvaničnih podataka. U svetu je na svakih 1.000 osoba njih sedam interseks, što daljom računicom izvodi da ih kod nas ima više od 100.000. Međutim, ta populacija je potpuno nevidljiva. Oni su veoma ranjivi, a mi kao drustvo živimo u potpunom neznanju. Praktično, počevši od sebe, nisam znao šta su to tačno interseks osobe - rekao je šef programa za ljudska prava kancelarije Ujedinjenih nacija u Srbiji, Milan M. Marković.

Veliki problem je što ljudi interseks osobe mešaju sa transrodnim, transseksualnim, gej osobama, kao i hermafroditima. A oni nisu to.

DA LI VI ZNATE KO SU INTERSEKS OSOBE?

Najvažnija stvar koju treba znati prilikom definisanja interseks osobe jeste da je to termin koji obuhvata iskustva osoba čija se tela od rođenja ne mogu svrstati u tipično muška ili tipično ženska.

To dalje znači da novorođenče spolja može izgledati kao devojčica, ali unutrašnja anatomija mu je tipično muška. Ili, osoba može biti rođena sa genitalijama koje izgledaju negde između tipičnih muških i ženskih. Recimo, devojčica može da se rodi sa vidno uvećanim klitorisom ili bez vaginalnog otvora. Dečak može imati izrazito mali penis (ne misli se mali u smislu nedovoljno velik za seksualne potrebe) ili imati skrotum (kožica u kojoj se nalaze testisi) koji je podeljen tako da više liči na labiju (kožica koja je deo vagine).

Takođe, beba može biti rođena sa mozaičkom genetikom, tako da neke od njenih ćelija imaju XX hromozome, a neke XY.

KAD SE BEBA RODI SA GENITALIJAMA KOJE NE MOGU DA SE PRIPIŠU SAMO JEDNOM POLU

Specijalista dečije hirurgije i urologije, Vladimir Kojović je istakao na današnjoj diskusiji da kada se beba rodi sa karakteristikama koje ne mogu da se pripišu isključivo jednom polu, upućuje se na konzilijum za interseks osobe koji čine različiti stručnjaci.

Priroda nije uvek crno-bela, Foto-ilustracija: Profimedia

- Problem je, jer dete iz naše bolnice ne sme da izađe bez postavljene dijagnoze, mi moramo da damo pol, ali priroda nije crno-bela, ima puno nijansi - rekao je Kojović.

ODLUKA NA DETETU

On je dodao da dete treba da donese samo odluku, osim u slučaju kada operacijom treba da se sredi neka funkcija organa.

- Dešava se da beba bude rođena sa vaginom, ali se njen vaginalni otvor uliva u mokraćni kanal, to dete mokri u svoju vaginu, pa to onda stvara smetnju - objasnio je Kojović.

Jelena Simić, pravnica, prokomentarisala je na ovom događaju s kojim problemima se susreću interseks ljudi, sa pravnog aspekta gledajući.

- Jako malo propisa za ovu populaciju postoji, jer rođenje je pravna činjenica, dodeljuje se identitetsko svojstvo. Dečaka ili devojčicu je jednostavno identifikovati, ali pravni okvir uočava probleme kada se pol ne može odrediti - rekla je Simić.

NEKAD SE OTKRIJE TEK TOKOM AUTOPSIJE

Iako o interseksu govorimo kao o urođenom stanju, interseks anatomija se ne pojavljuje uvek na rođenju. Ponekad osoba ne zna ili joj nije utvrđena interseks anatomija dok ona ili on ne dođu u pubertet ili dok ne saznaju da su neplodni ili im bude urađena autopsija nakon smrti od starosti.

Neki ljudi žive i umru sa interseks anatomijom, a da niko, uključujući i njih same, ne zna da su interseks.

Govornici na panel diskusiji, Foto: Telegraf

Kristian Ranđelović, izvršni direktor organizacije XY spectrum i sam je interseks osoba, a mi smo ga pitali sa kojim problemima se susreće on unutar sopstvenog bića, a sa kojim u odnosu na okruženje.

PSIHIČKE I FIZIČKE TRAUME

- Ovo je teško pitanje. Što se moje unutrašnje borbe tiče, vodim rat sa traumama. Što psihičkim, što fizičkim. Moji roditelji su od mene krili da sam interseks, a da ne govorim o pitanju okruženja koje nema nikakvu predstavu o mom stanju, pa onda prvo idu pitanja "je l' si ti hermafrodit, gej", pa sledi i zadiranje u seksualni zivot. Moram da kažem da bi seks za sve trebalo da bude lepa stvar, ali nije za sve, jer postoje oni koji nose ožiljke, kao što rekoh psiho-fizički - bio je iskren Kristian.

On je dodao i da je jako važno za roditelje da imaju dobre informacije, kako bi odluku o bilo kojoj hirurškoj intervenciji prepustili detetu.

Na kraju ove diskusije stiče se samo jedan utisak - biti interseks osoba u društvu koje ne zna za njih, prevelik je teret. Osnovna stvar koja ja potrebna, a koju su naveli stručnjaci, jeste edukacija i glas onih koji nisu prepoznati ni sa pravne, ni sa socijalne strane.

Svako je gospodar svog tela, a shodno toj krilatici, dajmo prostor da svako bude ono što želi, kad želi i kako želi.

Fotografije interseks osoba možete pogledati OVDE.

(S. Čenad - s.cenad@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA