Kako srpska domaćica treba pravilno da ofarba jaja: Moraju da budu ove boje, a za to je potrebna i sveta vodica

Crkvena zvona ne oglašavaju se od velikog četvrtka do Vaskrsa, a Veliki petak je dan kada se osim farbanja jaja ništa drugo ne radi

  • 3
uskršnja jaja, uskrs, farbanje jaja Foto: Pixabay.com

Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vredna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice - vaskršnje ili bogojavljenske. Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomerno budu obojena, a deca obigravaju oko majke i broje sveže ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".

Pre farbanja jaja se mogu "šarati". Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najpre se pero zagreje na plamenu sveće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, posle, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvetići i druge lepe figurice.

Simbolika farbanja jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je ona devojka koja je sa Presvetom Bogorodicom neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: "Hristos Vaskrse".

Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokušavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.

Foto: Telegraf

OBIČAJ IZ 12. VEKA

Običaj farbanja jaja datira iz 12. veka, a na ovom podučju ga je najverovatnije uvela crkva u 16. veku.

Da su se jaja ukrašavala u tom periodu, potvrduju i turski izvori koji beleže obavezu da se spahiji, povodom hrišćanskog Uskrsa, donese na dar tri, pet ili 10 uskršnjih jaja.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • FANTOM

    26. april 2019 | 11:21

    Boja hriscanstva kroz vekove se menjala i prvobitno je zelana. Boja kod arapskih naroda a samum tim i Turaka je bila i ostala crvena ako cemo po veri. Obojeno jaje u bilo kojoj boji ne simbolizuju ama bas nista. Mistika nastaje kada mu skinete ljusku a pojavi se belina koja simbolizuje cistu i neokaljanu dusu. Ispid svakog vestackog glamura postoji ipak cista dusa pa makar da je kao zrno!

  • misa car

    26. april 2019 | 13:07

    jaja se ne farbaju na Veliki petak

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA