Preminuo akademik Nikola Hajdin, dugogodišnji predsednik SANU

Hajdin je preminuo posle kraće i teške bolesti

  • 2
Akademik Nikola Hajdin Printskrin: Youtube/RTS

Dugogodišnji predsednik Srpske akademije nauka i umetnost (SANU) i njen član, Nikola Hajdin, preminuo je danas u u Beogradu u 96. godini, posle kraće i teške bolesti.

Bio je veliki mostograditelj, van Akademije i u samoj Akademiji.

Nikola Hajdin bio je čuveni srpski inženjer građevinarstva, za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1970., a za redovnog 1976. godine. Potpredsednik SANU bio je od 1994. do 2003, a predsednik SANU u tri mandata - od 2003. do 2015. godine.

Bio je profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu. Na istom fakultetu položio je doktorat tehničkih nauka 1956. godine.

U toku profesionalne karijere, akademik Hajdin obavljao je čitav niz naučnih i stručnih funkcija u različitim domaćim i stranim društvima. Bio je predsednik Jugoslovenske grupe Međunarodnog udruženja za mostove i visokogradnju (IABSE) i član stalnog komiteta te organizacije, predsednik Jugoslovenskog komiteta Međunarodne unije za teorijsku i primenjenu mehaniku, dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu i predsednik Jugoslovenskog društva građevinskih konstruktera.

Godine 2000. godine izabran je za počasnog doktora Nacionalnog tehničkog univerziteta Atine.

Akademik Hajdin je dao izuzetno značajan doprinos u naučnoj oblasti koja se odnosi na primenu numeričkih metoda u Teoriji elastičnosti i Teoriji konstrukcija, i na radove iz Teorije tankozidnih nosača.

Naučni opus akademika Nikole Hajdina podrazumeva više od 230 radova (od čega je približno polovina objavljena u inostranstvu u najuglednijim časopisima) citiranih preko 300 puta u inostranstvu i više stotina puta u zemlji.

Veoma je cenjen kao autor čitavog niza čeličnih i betonskih konstrukcija. Među njegovim osvarenjima su: železnički most sa kosim zategama preko reke Save u Beogradu (sa LJ. Jevtovićem, 1979), drumski most sistema grede sa kosim zategama preko reke Dunava u Novom Sadu (1981), lučna brana "Glažnje" u Makedoniji (1967) i veliki  most sa kosim zategama preko reke Visle u Poljskoj.

(Telegraf.rs/Sputnjik)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA