≫ 

Lekova za štitnu žlezdu nema mesecima: Pacijentima u Srbiji ponestaju rešenja

Iz Ministarstva zdravlja potvrđuju da je došlo do zastoja „zbog povećanih potreba tržišta“, ipak bez odgovora na neka od naših pitanja

  • 46

Pacijenti sa oboljenjima štitne žlezde, koji se leče eutiroksom i letroksom, proteklih meseci na šalterima apoteka doživljavaju neprijatnosti. Njima prepisanih lekova "nema već neko vreme", ili su tek prodati ili tek poručeni; nema baš te doze koja se traži, ali može dvostruko manja, pa da se koriste po dve tablete umesto jedne, može i ona dvaput veća, pa da je pacijent prepolovi. Nekad može i zamena, ali uz napomenu da se konsultuje sa lekarom; nekad, još gore, bez ikakve napomene da je konsultacija potrebna.

Ukoliko odgovor nije jednostavno - ne, problemi pacijenata se usložnjavaju. Ne samo da nema leka koji im je neophodan, jer osobe sa poremećenim radom štitne žlezde svoju terapiju piju svakodnevno i doživotno, već treba da donesu odluku koja nalikuje na odabir manjeg zla. Ukoliko npr. piju eutiroks od 50mcg (za hipotireozu, usporenu funkciju štitnjače), mogu se odlučiti za dozu od 25mcg, piti je duplo i duplo brže ostati bez terapije. Ukoliko se opredele za dozu od 100mcg, moraju paziti da popiju po pola tablete svako jutro, jer se pogrešnim (prekomernim) doziranjem rizikuje "prelazak" u hipertireozu (ubrzan rad štitne žlezde).

Posebno veliki problem nastaje kada osobi koja pije dozu od spomenuih 50mcg apotekar ponudi 75mcg ili 125mcg, koje se ne mogu prepoloviti do željene doze. Takođe je problem kada kažu da letroksa - namenjenog brojnim operisanim pacijentima, od koji se neki oslanjaju na jedan režanj, neki ni na jedan - nema već dva meseca. Problem je i kada ponude zamenu drugog proizvođača, jer se mnogi sećaju reči svog endokrinologa da se lekovi različitih naziva ne kombinuju olako, pošto nisu isti. Sa druge strane, postoje i blagonakloni farmaceuti koji će otvoreno reći da se koncentracija hormona u originalu i domaćoj zameni razlikuje, ali da je bolje uneti ikakvu količinu hormona, nego nikakvu.

Lekari, suočeni sa nestašicom, pacijentima savetuju slično, ipak uz dodatak da je bolje kontaktirati rodbinu po drugim gradovima i pokušati pronaći lek koji je prepisan, pre nego što se posegne za njegovom zamenom. Sa druge strane pacijenti, svesni dugotrajnosti svoje borbe, ne pristaju tek tako na to da svesno rizikuju uzimanjem novog leka koji neće biti dovoljno učinkovit. Gde nađu potrebnu dozu, koja se inače plaća, ne uzima na recept, kupuju je u velikim količinama, stvarajući možda i neupotrebljive zalihe za kasnije. Zašto? Status hormona je promenljiv i doza mu se prilagođava.

ministarstvo zdravlja nemanjina Printskrin: Google maps

Ministarstvo zdravlja zna za problem

Iz Ministarstva tvrde da je dostupnost lekova u proteklom periodu bila ograničena zbog povećanih potreba tržišta i nemogućnosti proizvođača da u kratkom roku obezbede dodatne količine lekova. Pozivajući se na informacije kompanije Merck d.o.o. Beograd poručuju da je snebdevanje tržišta lekom u određenim dozama već normalizovano.

Po informacijama dobijenim od nosioca dozvole za lek eutiroks, kompanije Merck d.o.o. Beograd, snabdevanje tržišta lekom eutiroks u dozi od 25mcg, 50mcg, 75mcg i 100mcg je normalizovano. Normalizacija u snabdevanju tržišta lekom eutiroks u dozi od 125mcg i 150mcg, kao i lekom letroks, očekuje se - navode iz Ministarstva zdravlja ne precizirajući kada će to tačno biti.

Uprkos navodima, 15-ak dana od prvog upita na temu i ovog njihovog odgovora, u beogradskim apotekama nedostaje eutiroks u dozi od 50mcg.

Iako nisu odgovorili na nedoumice u vezi sa korišćenjem zamene, te da li postoji razlika u kvalitetu, čini se da je preporučuju.

Napominjemo da je na tržištu prisutan i lek Tivoral proizvođača Galenika a.d. Beograd koji je istog sastava i iste jačine kao i lek eutiroks i letroks, i da je njegova  dostupnost obezbeđena - stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja na pitanja Telegrafa.rs.

Inače, eutiroks i letroks su lekovi sa nemačkog tržišta. Kako su nas iz Ministarsta obavestili, uvoz ostalih lekova sa nemačkog tržišta se obavlja nesmetano. Ipak, nismo uspeli da dobijemo odgovor na pitanje da li je Srbija jedina pogođena nestašicom, u kojim je našim gradovima najteže doći do leka, kao ni u kom delu lanca je došlo do zastoja.

Video: Italijanski doktori u Beogradu na najsavremeniji način odstranili tumor

(Bojana Petrović)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Milan

    3. novembar 2019 | 10:05

    Banana drzava

  • Ccv

    3. novembar 2019 | 08:33

    Sramota ,znaci pola Srba ode u Nemačku a ostatak da se uništi bez lekova i nedovoljno sredstava za zivot.

  • 94

    3. novembar 2019 | 08:14

    Nema ni lekova za pritisak,Valsacor,Valsacombi,Yanida,Yanida plus...već pola godine.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA