Grad Solotnik krije mračnu tajnu: Nalazi se na vrhu litice kod Bajine bašte, pogled je neopisiv

Prilikom arheoloških istraživanja otkriveni su fragmentarni ostaci utvrđenja iz gvozdenog doba

  • 2
Jerinin grad

Solotnik Foto: Rina.rs/Szabo_Bela/NP Tara

Slušajući brojne legende o ženi Đurća Brankovića i njenom zidanju Smedereva, brojna utvrđenja nepoznatog porekla pronađena u Srbiji poznata su kao Jerinini gradovi. Jedan takav nalazi se i na obroncima planine Tara kod Bajine Bašte, devet kilometara udaljen od Kaluđerskih bara, danas poznat kao arheološko nalazište Solotuša.

- Utvrđenje je sagrađeno na stenovitom platou ispod koga je duga krečnjačka litica, koja se spušta do vrela Solotuške reke. O njemu nema istoriografskih zabeleški, a ni posebnog narodnog predanja, izuzev naziva Grad, Kulina ili Jerinin grad. Po arheolozima, Solotnik je tipičan srednjovekovni zamak, a ovaj naziv duguje selu u kome se nalazi.

Prilikom arheoloških istraživanja otkriveni su fragmentarni ostaci utvrđenja iz gvozdenog doba, sa kontinuitetom u ranovizantijskom periodu, dok je zamak sa vlastelinskim dvorom nastao u XV veku - rekao je za Rinu, Ranko Milanović iz Nacionalnog parka Tara.

Okamenjeni krečni malter, brojni nalazi oružja i oskudni ulomci stone grnčarije, ukazali su da je Solotnik užurbano građen i da je osvojen u turskom napadu, najverovatnije između 1459. i 1463. godine.

- Prema legendi koja se prenosi sa kolena na koleno grad su gradila tri majstora, međutim prokleta Jerina se nije baš dobro slagala sa njima i prilikom gradnje, prema predanju, izmakla im je merdevine i oni su nastradali. Mesta na koja su pali, kasnije su postala sela i dobila imena po ovoj trojici neimara - Luke, Kostin do i Palež - kaže Milanović.

Jerinin grad

Solotnik Foto: Rina.rs/Szabo_Bela/NP Tara

Zamak je imao približno trapezoidnu osnovu, dimenzija 16,85 x 28,20 metara, dva ulaza i kružnu odbrambenu kulu iznad glavnih vrata iz pravca jugoistoka.

U izgradnji je korišćen pritesani krečnjak i trpanac vezan krečnim malterom, a zidovi su široki od 1,20 do 1,70 metara i očuvani na visini od 4,2 metra. Cisterna za vodu, otkrivena u zamku, ima nepravilnu kružnu osnovu, sa kružnim bunarom.

Arheološka istraživanja na Kulini nisu završena.

Ono što oduševljava brojne posetioce jeste bogato kulturno-istorjskio nasleđe, ali i neverovatan vidokovac sa kog pogled seže čak i do susedne Bosne i Hercegovine.

Video: Telegraf prošetao ostacima Titovog rudnika uranijuma: Da li je radioaktivan?

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA