≫ 

Marina ima Daunov sindrom, a radila je isti prijemni kao i druga deca: Ovo je objašnjenje škole

Njena porodica ističe da je Marina trebalo da radi prijemni koji je formulisan u skladu sa njenim mogućnostima, dok škola tvrdi da zakonski prijemni za svu decu mora da bude isti

  • 36
Marina Samardžić, Daunov sindrom

Foto: Privatna arhiva

Marina Samardžić iz Požarevca je dete sa Daunovim sindromom. Ona završava osmi razred redovne osnovne škole po inkluzivnom obrazovnom programu, a uporedo je završila i nižu muzičku školu po istom programu. Marina bi trebalo da upiše srednju muzičku školu, ali su se javile brojne prepreke sa prijemnim ispitom.

- Marina mnogo voli muziku i ona je ujedno i njena terapija. Zbog njene velike ljubavi prema muzici, odlučili smo da nastavi obrazovanje u srednjoj muzičkoj školi, u skladu sa svojim mogućnostima. Činilo se da su svi oduševljeni i za profesore u toj muzičkoj školi imamo samo divne reči hvale. Nismo znali da među njima ima onih kojima smeta moja sestra - priča za "Telegraf" Marinin brat Nikola.

Kako objašnjava, 17. februara su obavestili Srednju muzičku školu "Stevan Mokranjac" da Marina želi da nastavi školovanje kod njih. Nakon toga su pratili smernice koje im je škola naložila, podneli su zahtev za interresornu komisiju, uradili sistematski, čekaju zdravstvenu komisiju. Rečeno im je da je takav protokol i oni su ga poštovali.

- Nakon toga je iz škole usledilo ćutanje. U više navrata je moja majka telefonom zvala jednu od zamenica direktora da se informiše. Njeni odgovori uvek su bili nejasni: "videćemo", "mi znamo zakon", "pratimo smernice". Stalno se pozivala na zakon, ali nas nijednog trenutka nije obavestila o tome kako će sve izgledati. Nakon toga smo im 8. aprila uputili zvanični zahtev u kom smo zahtevali da nas hitno obaveste o uslovima i načinu polaganja prijemnog ispita koji važi za moju sestru, kako bi na vreme uspela da se prijavi. Nismo dobili konkretan odgovor o tome kakav je prijemni očekuje - dadaje on.

Prijavu za polaganje prijemnog ispita podneli su 13. aprila preko portala "Moja srednja škola". U sklopu prijave ponuđena je mogućnost potrebe za prilagođavanje.

Kao potrebe za prilagođavanjem, Marinina porodica je navela prilagođavanje prostora i uslova za polaganje prijemnog ispita, forme testa, zadataka i drugog pisanog materijala - uvećan font, Brajeva azbuka, test na računaru, audo instrukcije i slično. Potom su navedeni ostali specijalni načini izrade testa u skladu sa potrebom za prilagođavanjem, u smislu da je potrebno prilagoditi zahteve za polaganje prijemnog ispita jer se dete školovalo po IOP-2 programu i nikad nije učila, niti je pripremana za gradivo koje je van njega.

Od tehničkih uslova naveli su da je potrebno obezbediti stolicu odgovarajuće visine, asistenta kog Marina poznaje i koji će joj pomoći u čitanju i razumevanju zahteva, kao i pomoć pri pisanju istih, iako bi bilo poželjno usmeno ispitivanje.

Identična prijava podneta je tri dana kasnije u samoj školi. Dan uoči prijemnog ispita iz škole su stigli dokumenti koji su porodicu ostavili u šoku.

- U dokumentaciji je navedena gomila zakona prema kojima svi kandidati rešavaju testove istog sadržaja, kao i to da će našoj Marini na osnovu novih smernica biti prilagođeni samo uslovi polaganja, ne i sam prijemni ispit. Kažu da su dužni da prilagode samo način polaganja prijemnog ispita, a da je diskutabilno šta je način, a šta uslovi polaganja, iako su u njihovoj dokumentaciji ti pojmovi jasno razdvojeni. Moja majka je dostojanstveno izvela moju sestru da polaže prijemni ispit koji nije bio prilagođen njenim mogućnostima, već je radila test koji su dobila zdravorazvojna deca - kivan je Nikola.

Kako objašnjava, Marina je uložila nemoguće napore da odgovori na pitanja, "ali je bilo nemoguće da odgovori na nešto što nikada u životu nije videla".

- Moja majka je herojski podnela tri dana ponižavanja njenog deteta jer su pred Marinu stavljeni zahtevi koji ne pokazuju šta je sve naučila tokom proteklih šest godina u muzičkoj školi zahvaljujući njenom divnom profesoru. Na dan kada je Marina izašla na prijemni koji nije prilagođen njenoj dijagnozi, stavljena je u nepovoljniji položaj i škola je dikretno prekršila Zakon o zabrani diskriminacije, o čemu smo obavestili poverenicu za zaštitu ravnopravnosti. Smatramo da je Marina ovakvim sledom događaja direktno oštećena i mislimo da je sve to moglo da se reši drugačije jer ona njih mnogo voli i mnogo voli to mesto - objašnjava Marinin brat.

Njena porodica želela je samo da Marina bude srećna na mestu na kom i jeste srećna. Inače, nije retkost da deca sa invaliditetom trpe diskriminaciju po mnogim osnovama, a Nikola i njegova porodica "ne mogu da razumeju nedostatak ljudskost i empatije i saplitanje nekoga ko nema sposobnost da se odbrani".

- Ovaj problem je počeo mnogo pre nemilog događaja sa prijemnim ispitom, tačnije, pre šest godina, jer je Marina diskriminisana i u osnovnoj školi. Čekamo preliminarne rezultate, a juče smo podneli prijavu prosvetnom inspektoru. Moraju da shvate da je Marina ovim jako oštećena, da joj sve ovo jako teško pada. Ona je dete koje sve te emocije oseća na drugačiji način. Ona svira harmoniku, išla je na takmičenja, bavi se plesom. Imala je sve petice i u osnovnoj, i u nižoj muzičkoj školi. Trudimo se da bude uspešna, a postavili su joj nogu na prekretnici njenog života - dodaje on.

On dodaje da je mnogo ljudi na društvenim mrežama prepoznalo nepravdu koja je nanesena njegovoj sestri, ali da o tome svakako treba da odlučuju institucije.

- Zahvalni smo ljudima što nam pružaju podršku, ali mislim da treba da se suzdrže od komentara, jer to nikome ne ide u prilog, a institucije će dati svoj sud. U toj školi zaista rade divni ljudi i koje mi neizmerno poštujemo. Oni koji im narušavaju ugled su manjina - zaključuje Nikola.

Škola: Svi polažu isti prijemni

 

Direktor škole Zoran Marić kaže za "Telegraf" da se za upis u srednju muzičku školu polaže prijemni ispit za proveru posebnih sposobnosti, kako je navedeno u Pravilniku o upisu učenika u srednju školu, objavljenom u Službenom glasniku Srbije, gde je navedeno da za polaganje ove vrste ispita može da se prilagodi način polaganja, ali ne i sadržaj polaganja ispita.

- Takođe, Stručnim uputstvom za sprovođenje upisa učenika u srednju školu za školsku 2021/22. godinu, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, u delu koji reguliše sadržaj i način polaganja prijemnog ispita navedeno je da svi kandidati rešavaju testove istog sadržaja u skladu sa obrazovnim standardima za određeni predmet i pod istim uslovima (mesto, vreme, uputstvo za rad, način pregledanja i kontrola), a da se za kandidate koji su ostvarili pravo na individualne obrazovne planove i ostvarili pravo na pružanje posebne podrške u toku sprovođenja ispita, može pružiti podrška u odnosu na način sprovođenja prijemnog ispita - dodaje direktor.

Kako navodi, opis prilagođavanja nalazi se u delu Stručnog uputstva koji se odnosi na smernice za prilagođavanje načina polaganja prijemnog ispita za srednju školu učenicima kojima je potrebna dodatna obrazovna podrška. Ovo stručno uputstvo se, osim na muzičke škole, odnosi i na odeljenja gimnazije za učenike sa posebnim sposobnostima (Matematička gimnazija, Sportska gimnazija, IT odeljenja...), kao i na umetničke škole likovne oblasti i baletske škole. Kalendarom obrazovno-vaspitnog rada za srednje škole, polaganje ispita u gore navedenim školama, predviđeno je ranije, da bi svi učenici koji, eventualno, ne polože prijemni ispit, imali mogućnost da upišu neku drugu školu bez prijemnog ispita, na osnovu rezultata postignutih na završnom ispitu u osnovnoj školi, čime im se omogućava pravo na dalje školovanje.

- Muzička škola "Stevan Mokranjac" je ove godine imala prijavljena četiri kandidata kojima je potrebna dodatna obrazovna podrška, a za koje je bilo neophodno prilagođavanje načina polaganja prijemnog ispita u skladu sa smernicama. Od ovo četvoro učenika, dvoje je položilo prijemni ispit. Prijemni ispit je nadgledao supervizor, imenovan rešenjem Ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, koji nije uočio neregularnosti tokom sprovođenja ispitnog procesa. Organizaciju, sprovođenje i regularnost prijemnog ispita sve vreme su pratili prosvetni savetnici iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja - Školska uprave Požarevac - objašnjava Marić.

Video: Vuk (20) ima Daunov sindrom, odlično masira ali je još bolji učitelj šaha: Proveli smo dan sa njim

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Marie

    11. maj 2021 | 14:42

    Sramno, bedno, kukavički. Koliko ljudi nema osecaja za decu i osobe sa smetnjama u razvoju i inviliditetom. Koji primitivizam i neukost. I to je obrazovna institucija. Sramite se svi od reda, vasih diploma, poziva i morala. Umesto da budete srecni i ponosni sto je bas vas izabrala za svoju drugu kucu, vi se sakrivate iza zareza slova zakona. Porodici porucujem da su na pravom putu, neka iskoriste sve mogucnosti iz naseg zakona i institucija i da se drze toga da Marina bude srecna i ispunjena. I sva ostala deca i ljudi sa smetnjama, pronadjite svoja interesovanja i uzivaju u njima uz podrsku i asistenciju. Sve najbolje!

  • Vanja

    11. maj 2021 | 16:45

    Takva deca ne polazu prijemni i imaju pravo da upisu skolu koju zele.Nadjite advokata i tuzite skolu i Ministarstvo.Komisija za oslobadjanje od prijemnog je u Zahumskoj 14 Beograd.Ta deca mogu slobodno upisati sve manuelne specijalizovane skole pa i sviŕanje instrumenta i ne treba im prijemni.Zavrsni ìspiti moraju po zakonu biti prilagodjeni.Javite se i u kancelariju UN (ujedinjenih nacija) u Beogradu i recite im za problem.Nasa drzava je prihvatila inkluziju i mora da je sprovodi.

  • Natasa

    11. maj 2021 | 15:15

    Ovo je strašno. Imam drugaricu koja ima autističnog sina koji bi trebalo sledeće godine da se upiše u srednju školu i ima isti problem. Prosto nerazumevanje okoline, nastavnika, sistema....Deca sa posebnim potrebama bi trebalo da imaju individualni obrazovni program uskladjen sa njihovim potrebama, to se kod nas svelo na isti program, zadatke, testove samo uz niže kriterijume ocenjivanja. Nije u tome poenta. Poenta je uključiti decu sa posebnim potrebama u sistem, zato i postoji inkluzija. Sve je propraćeno ogromnim negodovanjem, prvo učitelja i nastavnika koji bi sa tom decom trebalo više da rade a svi kukaju kada im u odeljenju zapadne takvo dete, o roditeljima ostale, zdrave dece da ne govorim. Oni takodje negoduju što u odeljenju sa njihovom decom ide i dete sa posebnim potrebama. Svojim govorom i postupcima svojoj deci pokazuju kako NE TREBA postupati sa drugom decom koja su u startu, rodjenjem osakaćena i umesto da se svi potrude da daju svoj doprinos u uključivanju dece u normalne tokove svi takvu decu dodatno i na svakom koraku sapliću. Toliko o tome kakvi smo ljudi.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA