≫ 

Sve o Zakonu o rodnoj ravnopravnosti i kaznama do 2 miliona: Prepoznaje rod i pol, neplaćeni rad...

Ovako se pravi razlika između roda i pola, posebno se definiše nasilje nad ženama, nasilje u porodici,  seksualno uznemiravanje. Zakon prepoznaje i rodno osetljivi jezik, a spominje se i pravo na seksualno obrazovanje

  • 8
Muškarac i žena Foto: Pixabay

Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji su juče usvojili poslanici Skupštine Srbije, definiše brojne osetljive pojmove i pitanja koja se odnose na rodnu diskriminaciju, nasilje, jednakost polova, ali i mere koje je potrebno preduzeti i obaveze institucija i preduzeća.

Tako se pravi razlika između roda i pola, posebno se definiše nasilje nad ženama, nasilje u porodici,  seksualno uznemiravanje. Zakon prepoznaje i rodno osetljivi jezik, a spominje se i pravo na seksualno obrazovanje.

Zakon prepoznaje i kategoriju tzv. neplaćenog rada u kući.

On definiše "mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti podrazumevaju stvaranje jednakih mogućnosti za učešće i ravnopravan tretman žena i muškaraca u oblasti rada, zapošljavanja i samozapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, vaspitanja, nauke i tehnološkog razvoja, informaciono-komunikacionih tehnologija i informacionog društva, odbrane i bezbednosti, saobraćaja, energetike, zaštite životne sredine, kulture, javnog informisanja, sporta, u organima upravljanja i nadzora i njihovim telima, političkog delovanja i javnih poslova, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, pristupa robi i uslugama"

* Šta je, po zakonu, rodna ravnopravnost?

- Rodna ravnopravnost podrazumeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti, ravnomerno učešće i uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života, jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda, korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za lični razvoj i razvoj društva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada, uz uvažavanje različitih interesa, potreba i prioriteta žena i muškaraca prilikom donošenja javnih i drugih politika i odlučivanja o pravima, obavezama i na zakonu zasnovanim odredbama, kao i ustavnim odredbama.

* Definiše se diskriminacinja na osnovu pola, ali i polnih karakteristika i roda

Ona može biti neposredna (pravni akt, radnja, propust) i posredna.

Kada je u pitanju posredna, ona se odnosi na sledeće:

- Ako, naizgled neutralna odredba, kriterijum ili praksa, lice ili grupu lica, stavlja ili bi mogla staviti, zbog njihovog pola, polnih karakteristika, odnosno roda, u nepovoljan položaj u poređenju sa drugim licima u istoj ili sličnoj situaciji, osim ako je to objektivno opravdano zakonitim ciljem, a sredstva za postizanje tog cilja su primerena i nužna.

Diskriminacijom se, naravno, ne smatraju neke posebne mere koje se se uvode radi postizanja ravnopravnosti, potom zaštita na radu osoba različitog pola, ali ni mere za zaštitu roditlejstva, usvojenja, hraniteljstva, starateljstva.

* Definiše se rodno odgovorno budžetiranje

- Organi javne vlasti dužni su da vrše rodnu analizu budžeta i da prihode i rashode planiraju s ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem i princip rodne ravnopravnosti u budžetskom postupku

* Definiše se razlika roda i pola

- Rod označava društveno određene uloge, mogućnosti, ponašanja, aktivnosti i atribute, koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce uključujući i međusobne odnose muškaraca i žena i uloge u tim odnosima koje su društveno određene u zavisnosti od pola

* Posebno se definišu nasilje prema ženama i nasilje u porodici

- Nasilje prema ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i sva dela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno, finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i pretnje takvim delima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu.

- Nasilje u porodici označava svako delo fizičkog, seksualnog, psihičkog, odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dolazi u okviru porodice ili domaćinstva, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li izvršilac deli ili je delio isto boravište sa žrtvom.

* Definiše se i seksualno, odn. polno uznemiravanje, kao i seksualno, odnosno polno ucenjivanje

- Seksualno, odnosno polno uznemiravanje jeste svaki neželjeni verbalni, neverbalni ili fizički akt seksualne prirode koji ima za cilj ili posledicu povredu ličnog dostojanstva, a naročito ako se time stvara strah, neprijateljsko, zastrašujuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

- Seksualno, odnosno polno ucenjivanje je svako ponašanje lica koje, u nameri činjenja ili nečinjenja dela seksualne prirode, uceni drugog da će u slučaju odbijanja pružanja traženog protiv njega ili njemu bliskog lica izneti nešto što može škoditi njenoj ili njegovoj časti ili ugled.

* Zakon definiše i rodno osetljiv jezik

- Rodno osetljiv jezik jeste jezik kojim se promoviše ravnopravnost žena i muškaraca i sredstvo kojim se utiče na svest onih koji se tim jezikom služe u pravcu ostvarivanja ravnopravnosti, uključujući promene mišljenja, stavova i ponašanja u okviru jezika kojim se služe u ličnom i profesionalnom životu.

* Šta se prepoznaje kao neplaćeni kućni rad

- Neplaćeni kućni rad predstavlja poslove za čije obavljanje se ne ostvaruje novčana naknada, a podrazumevaju vođenje domaćinstva, staranje i brigu o deci, o starijim i bolesnim članovima porodice, poslove na poljoprivrednom imanju, kao i druge slične neplaćene poslove.

* Šta su, po zakonu, rodni stereotipi

- Rodni stereotipi jesu tradicijom formirane i ukorenjene ideje prema kojima su ženama i muškarcima proizvoljno dodeljene karakteristike i uloge koje određuju i ograničavaju njihove mogućnosti i položaj u društvu.

* Definiše se politika jednakih mogućnosti

* Definišu se planski akti radi razvoja, unapređivanja i ostvarivanja rodne ravnopravnosti, uključujući i plan upravljanja rizicima.

* Zabranjuje se otkaz u sledećim situacijama:

- Zabranjen je otkaz, odnosno raskid radnog odnosa od strane poslodavca, odnosno organa javne vlasti, kao i proglašavanje zaposlenog za višak na osnovu pola, odnosno roda, trudnoće, porodiljskog odsustva ili odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, kao i zbog pokrenutog postupka za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i seksualnog ucenjivanja

Takođe, poslodavac je dužan da zaposlenog po povratku sa odsustva sa rada zbog trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta, odsustva radi posebne nege deteta, usvojenja, hraniteljstva, starateljstva, vrati na iste ili druge ekvivalentne poslove.

* Zabranjene nejednake zarade na osnovu roda

- Zaposlenima se garantuje jednaka plata za isti rad ili rad iste vrednosti, bilo da se isplaćuje u celosti u novcu ili delom u novcu, a delom u naturi, u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose.

* Pravo na seksualno obrazovanje

- Ministarstva nadležna za obrazovanje, vaspitanje i zdravlje, za brigu o porodici i demografiju, kao i javne ustanove obrazovane u tim oblastima, dužni su da obezbede da sve žene i muškarci, kao i devojčice i dečaci, pod jednakim uslovima imaju pravo na pristup lako dostupnim informacijama, obrazovanju i uslugama, u skladu sa starosnom dobi, koje se odnose na seksualnost, kontracepciju, planiranje rađanja, bračni i porodični život, posebno uzimajući u obzir položaj lica iz osetljivih društvenih grupa.

* Obaveza prijavljivanja nasilja

- Svako lice, organ javne vlasti, poslodavac, udruženje i ustanova dužni su da prijave svaki vid nasilja zasnovan na polu, odnosno rodu u privatnoj i javnoj sferi. Organi javne vlasti dužni su da bez odlaganja nadležnoj policijskoj upravi ili javnom tužilaštvu prijave svako nasilje iz člana 51. ovog zakona za koje saznaju u vršenju poslova iz svoje nadležnosti, odnosno u obavljanju svoje delatnosti. Policijska uprava i javno tužilaštvo dužni su da obaveste centar za socijalni rad o prijavljenom nasilju.

* Kazne

Za kršenje pojedinih odredaba ovog zakona predviđeni su sledeći iznosi kazni:

- Za poslodavce (pravna lica) od 50.000 do 2.000.000 dinara

- Za odgovorno lice u državnom organu od 5.000 do 150.000 dinara

- Za političke stranke (kao pravna lica): od 50.000 do 2.000.000 dinara

- Za odgovorno lice u stranci: od 5.000 do 150.000 dinara

- Za sindikalne organizacije (kao pravna lica): od 50.000 do 2.000.000 dinara

- Za odgovorno lice u sindikatu: od 5.000 do 150.000 dinara

Mihajlović: Srbija konačno dobila moderan zakon

Predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović izjavila je da je Srbija donošenjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti konačno dobila "moderan krovni zakon" iz te oblasti.

- Posle 2009. godine konačno smo dobili novi, moderan, krovni zakon u ovoj oblasti koji će omogućiti ženama i muškarcima jednake uslove da žive, rade i razvijaju se, jer jedino takvo društvo može da ide napred. Ne mogu biti ponosnija i srećnija danas - navela je Mihajlović u saopštenju.

Ona je dodala da je Srbija mnogo uradila poslednjih nekoliko godina u rodnoj ravnopravnosti, ali da je još dosta posla pred svima.

- Uz novi zakon o rodnoj ravnopravnosti, zajedno – državne institucije, međunarodni partneri, privatni sektor, NVO, mediji i svaki građanin i građanka možemo doprineti stvaranju društva jednakih šansi, jer to dugujemo generacijama koje dolaze - rekla je Mihajlović.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA