≫ 

Ruda se kod Gornjeg Milanovca iskopavala pre 5.000 godina: Uređuje se prilaz lokalitetu

Ovaj lokalitet na Rudniku proglašen je za teritoriju od posebnog istorijskog i kulturnog značaja i od tada je pod zaštitom države

  • 1
Prljuša, lokalitet, rudnik, Gornji Milanovac Foto: RINA

Kapija Šumadije kako je mnogi nazivaju, ubrzanim koracima razvija svoje potencijale koji će doprineti afirmaciji ovog dragulja centralne Srbije.

Arheološko nalazište Prljuša na planini Rudnik, koje se nalazi pod jednim od njegovih vrhova, Malim Šturcem - mestu jednog od nekada najvećih praistorijskih rudnika bakra u Evropi - ubuduće će se dolaziti putem na kome je postavljena potpuno nova saobraćajna signalizacija i table koje će posetiocima i turistima značajno olakšavati kretanje i pronalazak tražene destinacije.

Sa Prljuše se pruža neverovatan pogled na južne obronke Šumadije, centralne i zapadne Srbije i svako ko se popeo mogao se uveriti u nestvaran vidik koji dopire do najviših vrhova Povlena, Maljena, Suvobora, Zlatibora, Tare, Ovčara, Kablara, Jelice, Stolova, Goča, Gledićkih planina.

Pod pokroviteljstvom Arheološkog instituta i Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca, a uz podršku Ministarstva kulture, na Prljuši su 2011. godine započeta, preciznije, nastavljena istraživanja iz osamdesetih godina prošlog veka koja su konstatovala da je na tom području rudarenje bilo prisutno još u praistorijskom periodu.

Ne samo to, tada je na tom mestu bio jedan od, za sada otkrivenih, najvećih rudnika bakra u Evropi. Glavni istraživač Instituta, Dragana Antonović kazala je za RINU da je u pitanju rudnik star 5000 godina.

- Radovi su se odvijali pre više od 3000 godina, najverovatnije i pre, ali za to nemamo materijalne dokaze. Ono što je kod tog rudnika jako zahvalno, to je prezentacija koja je urađena. U pitanju je jako tvrda stena pa je sve to moglo da se sredi. Za sada je urađeno jedno okno dok je za ceo projekat na čitavom lokalitetu već urađena prezentacija - istakla je ona i dodala da će se uraditi i druga okna, što, kako kaže, podrazumeva mnogo više prilaznih staza nego što je to sada slučaj.

Svi radovi su, prema njenim rečima, u skladu sa "prirodom", i nema drugih materijala sem drveta i lokalnog rudničkog kamena.

Odlukom Vlade Srbije, 2017. godine, taj lokalitet na Rudniku proglašen je za teritoriju od posebnog istorijskog i kulturnog značaja i od tada je pod zaštitom države.

Rudnik, najviša planina Šumadije i lokalitet Prljuša (na visini od 986 metara nadmorske visine i na centralnoj planinarskoj i šetačkoj transverzali do svih vrhova Rudnika), sve su traženije destinacije u poslednje vreme, a tome svakako doprinosi dobra saobraćajna konekcija i geografska blizina većih gradova, Beograda, Kragujevca, Valjeva, Čačka, Kraljeva, Aranđelovca, Gornjeg Milanovca.

Video: Živelo se bogato, trgovalo se luksuznom robom: Rudnik je u srednjem veku bio centar Srbije

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • SRB

    13. novembar 2021 | 11:48

    I treba da radimo na jacanju kulturne svesti, dok se zamajavamo politickim glupostima grugi nam polagano prekrajaju istoriju i na kraju necemo ni postojati. Postoje razne tvrdnje i teorije da je na ovim prostorima postojala civilizavija 8000 godina pre Hrista, imali smo nase Bogove, nase pismo, nase jezik! Procitajte malo o Cirilu i Metodiju po cijem naredjenju su radili reformu Srpskog jezika i zbog cega, kasnije je dosao Vuk Karadzic da kaze citaj kako je napisano i postadosmo nepismeni! Cuvajmo Srbiju ona je nasa majka krv smo lili zbog nje!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA