≫ 

Prof. Gugl je i legenda Jutjuba, s njim nema guglanja, deca čitaju: Šta kaže o akcentu na RTS i svom prezimenu

Nenad Gugl deci je dao pravu matematičku formulu i od tada svi sami uzimaju knjige u ruke

  • 14

Nenad Gugl, profesor srpskog jezika u Trećoj beogradskoj gimnaziji, nije poseban samo po prezimenu. Ali, ako se sada pitate da li je posredi šala ili pseudonim, da razjasnimo odmah. Nije. Profesor se zaista preziva Gugl i legenda je među đacima.

A uspeo je i da nas zatekne već na početku razgovora. Krenuli smo s onim čuvenim pitanjem, što svi naširoko pričaju - zašto nam deca ne čitaju, a on se iznenadio:

- Ne čitaju? Čitaju, čitaju, i te kako. Zabluda je da ne čitaju - odbrusio nam je profesor Gugl i tada otkrio neverovatne stvari koje se o mladoj generaciji odrasloj uz tablete i telefone, baš i nismo potrudili da saznamo. Zato profesor Gugl jeste.

Našao je način da đake privoli na čitanje, a da ih ni on, niti bilo ko drugi, na to ne tera. U šali kažemo da kod profesora Gugla nema guglanja lektire na internetu, jer za tim nema ni potrebe.

- Ako čitaju samo zbog ocene, oni neće čitati ili će im čitanje biti dosadno i naporno. Ali, ako im date cilj, ako im kažete da će tako graditi bolje društvene odnose, bolje komunicirati, da će imati moć i biti uspešniji, situacija se menja. Kad čovek ima svoje zašto, on je u stanju da uradi bilo šta - počinje da nam objašnjava Gugl, koji je svojim đacima to predstavio kao magičnu, a čistu matematičku formulu.

Priznajem, i nama se svidela čim smo je čuli:

- Ja kažem svojim đacima da je moja ideja da ih motivišem da izgrade jednu osobinu. Osobina je vrlo jednostavna - čitati sat vremena dnevno. I to ne isključivo književnost, nego literaturu o nečemu što ih zanima, čime žele da se bave. Ako čitate sat vremena dnevno, to je u proseku jedna knjiga nedeljno ili 50 knjiga godišnje. Za četiri godine, to je 200 knjiga. Zamislite koliko ćete sa 200 pročitanih knjiga biti bolji od drugih iz iste oblasti, uspešniji i moćniji. I njih to motiviše, oni to žele - otkriva nam profesor Gugl tajnu svog prosvetarskog uspeha.

Ovako su pristali i da na 20 strana čitaju kako Ljevin kosi travu 

 

Ruku na srce, priznaje i Gugl, ne čitaju sva deca kvalitetno štivo. Mnoga, kaže, hrane svoj intelekt hranom koja nije dovoljno kalorična i dovoljno zdrava, a zove se površna literatura. Ili traže prečice, poput popularnih citata na društvenim mrežama.

- Klasična literatura koju čitaju u školi je spora. Kao kad gledate filmove od pre 50 godina i vidite da tu ima dosta praznog hoda ili to nama, kao savremenom gledaocu, tako izgleda. I đaci su tako izgubili način kako da čitaju klasičnu literaturu jer se sada živi brže, dinamika je veća i oni vole kada radnja ide brzo, a ne da čitaju kako je Ljevin kosio travu na 20 strana. Međutim, ako im objasnite simboliku tog košenja trave, kako Ljevin gleda u nebo, šta je tu Tolstoj hteo da kaže, i ako možete da povežete sa njihovim iskustvom, onda ste dobili njihovu pažnju - otkriva Gugl.

Legendarni profesor tako je pre pet godina, još pre korone, krenuo da snima onlajn predavanja. Rešio je da đake zadobije na njihovom terenu, onlajn, i njegova kratka a zanimljiva predavanja sada su pravi hit. Uz njih se pripremaju deca širom Srbije. Bez guglanja, a uz profesora Gugla.

- Šekspir kaže: "Ko ne shvati duh vremena svoga, stradaće od njegovih zala" - kratko i jasno nam objašnjava profa.

Svoj posao smatra privilegijom, jer radi sa mladim, neiskvarenim i radoznalim ljudima. Ali, na pitanje da li je tačno da su prosvetari izgubili ugled u društvu, odgovara kao iz topa - jeste, tačno je 100 odsto!

- Profesori u ovoj zemlji su jedan od najboljih slojeva društva i to ne kažem zato što sam deo tog sistema. Kada bi našu ekonomiju i politiku vodili ljudi koji imaju stav prema poslu kao ljudi iz prosvete, nama bi bilo mnogo bolje. Prosvetari su obeshrabreni. Što više vremena prolazi, shvatate da prosveta postaje sve manje poželjno mesto. Mnogi profesori odlaze da traže nove izazove, ne samo zbog finansijskog impulsa, nego i zbog statusa u društvu. Nekada su roditelji za dobro svoje dece bili na strani profesora, a danas ih prezaštićuju, ne shvatajući da im čine medveđu uslugu - ističe on.

Nikada svoje učenike ne bih terao da akcentuju kao na RTS-u

 

Sa profesorom Guglom prisetili smo se i nedavne scene na RTS-u, kada je voditeljka ispravila učesnika kviza "Slagalica" u akcentovanju reči KONTINENT. Gugl kaže da akcentovanje na RTS-u gramatički jeste ispravno, ali da melodija našeg jezika ne voli takav izgovor.

- Pravilo o akcentovanju u srpskom jeziku nalaže da akcenat ne može da bude na poslednjem slogu. Zato je akcentovanje na RTS-u pravilno. Međutim, postoji nešto što se zove melodija jezika. Takvo akcentovanje zvuči rogobatno, neprirodno, veštački i nikad niko, osim na RTS-u, ne govori tako. Ako posmatrate sve kroz prizmu pravila, ako ste sterilni, u jeziku kao i u životu, dolazićete u smešne situacije. Nikad ne bih ispravio svog učenika da akcentuje kako to inače radimo - poručuje Gugl.

Umesto "Kir Janje" uveo bih komedije Dušana Kovačevića

 

Školsku literaturu, da može, profesor Gugl i te kako bi izmenio.

- Da me neko ne shvati pogrešno, nezaobilazna dela ostaju, ali svakako postoje i kvalitetna umetnička dela koja su bliža senzibilitetu naše dece. Imate, recimo, od Jovana Sterije Popovića "Kir Janju", koji je otac naše moderne drame, ali đaci ne razumeju taj humor, kao ni dve trećine reči, to je bilo pre 150 godina i oni ne shvataju komiku tog vremena. S druge strane, imate Dušana Kovačevića, savremenog komediografa, i neka njegova komedija karaktera mogla bi da zameni ovu komediju. "Gorski vijenac" bih premestio u četvrtu godinu, jer je druga godina prerano, kao i biblija koju sad čitaju već u prvoj godini - navodi Gugl.

A evo i odakle prezime Gugl 

 

To prezime je sada neobično, a nekada nije bilo, priča nam profesor.

- Jedan od mojih predaka, čukundeda, došao je kao saobraćajni inženjer u Beograd, kada se gradila puga Orijent ekspres, deonica od Beograda do Istanbula. Zaljubio se u Srpkinju, a i u Srbiju - priča profesor Gugl.

U šali kaže da bi voleo da, kao po staroj latinskoj izreci "nomen est omen", njegovo prezime odgovara pretraživaču koji ima sve informacije.

- Moje prezime u stvari nema veze sa tim guglom. Ono predstavlja broj koji je sačinjen od jedinice i beskonačno nula - otkriva nam Gugl za kraj.

Video: Prof. Velimir Abramović: Prošlost i budućnost ne postoje, postoji samo trenutna sadašnjost

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Milica

    21. decembar 2021 | 22:17

    Imala sam čast i privilegiju da mi prof. Gugl predaje u srednjoj... izuzetan čovek i profesionalac u svom poslu, takva ljubav prema literaturi i jeziku... Hvala profesore što prenosite znanje s takvom ljubavlju i energijom! Učinili ste da prvi put za svo školovanje zavolim srpski jezik kao predment... Želim Vam svako dobro i mnogo sreće i uspeha u radu!

  • AAT

    21. decembar 2021 | 21:51

    Predivno. Hvala i probajte cesce da nas obradujete ovakvim tekstovima.

  • Mrki

    21. decembar 2021 | 21:47

    Sve pohvale,ali,on je samo individua,dok se sistemski ne reši pristup gradivu,kao i samo gradivo ,nema napretka !

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA