≫ 

Retke prirodne vrednosti u Dolini Pčinje: Šumske zajednice, hrastov pojas, bogat biljni i životinjski svet

O zaštićenom području brinu Čuvari prirode, a upravlja Eparhija vranjska

  • 0
Dolina Pčinje, centar za posetioce, zdrava hrana Foto: S.Tasić/Telegraf

Dolina Pčinje je predeo izuzetnih odlika od 1996. godine, u drugoj je kategoriji zaštite. U Bujanovcu je održana Javna rasprava o proširenju tog zaštićenog područja kako bi se još više zaštitio redak biljni i životinjski svet.

Bogatstvo šumskih zajednica, hrastov pojas, bogat biljni i životinjski svet, retke vrste koje rastu i žive samo u Dolini Pčinje čine je predelom izuzetnih odlika. Karakterišu ga i klima, kontinentalno-mediteranska, i geomorfologija, prenosi RTS.

Pčinja Foto: Wikipedia/Julian Nyča

- Razne vrste flore koja prati sve te šumske zajednice i livadske, a onda taj životinjski svet koji ima odlike kontinentalne klime, mediteranske, gde eto jedno od staništa koje se izdvaja na prostoru Pčinje je to stanište vezano za grčku kornjaču kojoj je to skoro jedino stanište u zemlji Srbiji - kaže Dragana Ostojić, načelnica Odeljenja za zaštićena prirodna dobra u Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

O zaštićenom području brinu Čuvari prirode, a upravlja Eparhija vranjska. Čuvari svakodnevno kontrolišu teren, uočavaju i upozoravaju ljude da ne narušavaju prirodni sklad.

- Puno je problema sa nelegalnom sečom šuma, sporadično se javlja i divlja gradnja. Inače ima i krivolova, ali ne u toj meri. Uglavnom nađe se rešenje sa lovačkim udruženjem i sa lovcima, ali i sa ribolovcima - navodi Igor Aleksić, šef čuvarske službe PIO Dolina Pčinje.

Pčinja Foto: Wikipedia/Geograf208

Dolina Pčinje je u drugoj kategoriji zaštite, štiti se 2.600 hektara. Planirano je da se zaštita proširi na 4.200 hektara, i poveća njen stepen.

- Imaćemo prvi stepen gde će biti stroga zaštita i drugi koji je već postojeći i treći gde imamo malo fleksibilniju zaštitu, naravno u skladu sa zakonom o zaštiti prirode i koji omogućava lokalnom stanovništvu taj suživot čoveka i prirode - objašnjava Aleksandra Došljić, načelnica Odeljenja za zaštićena područja u Ministarstvu zaštite životne sredine.

Zaštićeni predeo je i Vražji Kamen kod Trgovišta gde rastu retke biljne vrste koje su specifične za tropske predele, a ptica modrokost ili plavi kamenjar jedino se tu gnezdi u Srbiji.

Video: Prošetali smo pokraj reke i ugledali prelepog srndaća

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA