≫ 

Srbija postaje zemlja koja gubi najviše stanovnika na svetu: Populaciona politika meri se i kvalitetom ljudi

Uspešne mere populacione politike ne mere se samo brojem stanovnika ili brojem rođenih beba

  • 5

Sve nas je manje i sve smo stariji. Ako se takav trend nastavi, do polovine ovog veka, na primer, južna i istočna Srbija ostaće bez 30-40 odsto stanovnika.

Izveštaj "Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promene" strateški je dokument, koji ukazuje na nove pristupe populacionoj politici i predlaže intervencije protiv smanjenja i starenja stanovništva u Srbiji.

Neće nepovoljne demografske trendove da reši samo pronatalitetna politika. Za neke roditelje finansije su veliki problem na putu do roditeljstva, ali ne jedini.

- Na tržištu rada najgore prolaze mladi, oni koji treba da rađaju decu. Imamo predškolske ustanove koje se razvijaju, ali ne za sve ljude, jer nezaposleni teže dobijaju priliku da pošalju decu u predškolske ustanove, radna kultura nije okrenuta prema roditeljima. Teško je u firmama da prilagodite svoje privatne potrebe roditeljske - kaže Danilo Vuković, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, za RTS.

To prepoznaje i država. Uz mere za podršku porodicama i majkama i podsticaj rađanja, fokus stavlja i na zapošljavanje teže zapošljivih kategorija i mladih, kroz program garancija za mlade.

- Podrazumeva da se što je više moguće skrati vremenski period od završetka obrazovanja do početka radnog odnosa. Takođe, mladim majkama, studentkinjama date su olakšice pri polaganju ispita i upisivanju godina studija bez dodatnih troškova - napominje Darija Kisić, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Velike su Demografske razlike među regionima. Za život su najprivlačniji veliki gradovi, pre svih Beograd i Novi Sad, u kojima se akumulira dve trećine BDP-a.

- Nisu sela ključna tačka demografske odbrane nego gradovi srednje veličine, do 100.000 stanovnika. Ako u njima razvijamo ono što zovemo višim gradskim funkcijama - privredu, univerzitete, kulturu, umetnost, javne usluge, mi imamo šanse da usporimo demografski pad tih delova Srbije - dodaje Vuković.

A kada nas je malo, svaki čovek je važan. Uspešne mere populacione politike ne mere se samo brojem stanovnika ili brojem rođenih beba.

- Mora da bude i kvalitet tih ljudi, kakvi su ti ljudi, jesu li zdravi, jesu li obrazovani, jesu li produktivni i da li rade. Uzmite obrazovanje, nama se za trećinu smanjio broj đaka u poslednje dve decenije. Šta nam to govori, to nam govori da te koji su preostali učinimo mnogo boljim, kvalitetnijim i obrazovanijim nego što smo bili. A mi već sada znamo da neka deca ispadaju iz obrazovnog sistema - Romi, niži socijalno-ekonomski slojevi, seoska deca i mi to sebi ne možemo da dopustimo - ukazuje Vuković.

Prema Indeksu humanog razvoja, Srbija je na nivou slabo razvijenih delova Afrike i Azije. Samo je srpska prestonica na nivou jedne evropske zemlje, Poljske.

- Sva naša pažnja, svi naši planovi i strategije usmereni su isključivo ka stalnom poboljšanju uslova u kojima žive naši sugrađani zato što dobro znamo da ni jedna politika, ni jedna država nema svrhu ako se ona ne ogleda u boljem životu naših ljudi - navodi Ivica Dačić, predsednik Skupštine Srbije.

Ukoliko se loši demografski trendovi nastave, Srbija će, poručuju demografi, biti među zemljama koje najbrže gube stanovnike.

Video: Posetili smo najveći lavirint na Balkanu: Slični objekti na Kritu neka se pokriju Minotaurovim ušima

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mane

    28. maj 2022 | 09:28

    Baš me čudi. A taman stiže Lavrov, šansa da nas bude još manje.

  • Dzeverinac

    28. maj 2022 | 10:36

    Sami sebe unistavamo zato sto nam je sve tudje bolje od naseg domaceg,

  • С-17

    28. maj 2022 | 12:29

    Лидери у региону

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA