Vožnja kvadova atrakcija na prirodnim područjima: Divljaju, točkovima kopaju rovove, prave buku i uništavaju

Foto: Shutterstock

Kada je Beograđanka Ana M. krenula na odmor na Taru, nadala se da će svoje dane provoditi u miru i tišini. I zaista, lepote ovog kraja i svež vazduh su joj prijali, ali na tišinu u svakom trenutku nije mogla da računa - remetili su je zvukovi kvadova koje je povremeno zaticala na ovom zaštićenom području.

- Dok sam šetala, često su nailazili, morala sam da se sklanjam u stranu. Dizali su neverovatnu buku i prašinu, bila sam zatečena- navela je ona.

Dodaje da ništa bolju situaciju nije zatekla ni na obližnjem Zlataru, gde je nastavila svoj odmor.

- I tamo ih je bilo, iznajmljuju ih i promovišu kao turističku atrakciju - dodala je.

Iz Nacionalnog parka Tara za Telegraf.rs objašnjavaju da se kvadovi svakodnevno voze u ovom zaštićenom području.

- Suštinski problem jeste način korišćenja kavdova odnosno nekontrolisana vožnja i divljanje vozača. U februaru ove godine smo imali slučaj vožnje kvada u delu parka gde je bilo kakva vožnja izričito zabranjena i isti vozač je tom prilikom vozio preko drvenog mobilijara. Čuvari prirode NP Tara su lice uhvatili i napravljen je zapisnik po kome je napisana krivična prijava za koju se još uvek čeka presuda - navode.

Vožnja kvadova je svuda problematična, dodaju, budući da, osim bezbednosti ljudi, u pitanje dovodi i opstanak mnogih zaštićenih vrsta.

- Konstrukcija ovih vozila omogućava im kretanje mimo puteva i upravo je uzrok svih problema nesavesna vožnja. Kretanjem van puteva se ugrožavaju staništa različitih vrsta, narušavaju prirodni procesi i ugrožava opstanak pojedinih vrsra. Najugroženiji su ekosistemi potoka i livadski ekosistemi. Bez obzira kuda se kretali kvadovi, oni proizvode i znatnu količinu buke što je, takođe, značajan vid ugrožavanja različitih staništa. Česti su slučajevi ugrožavanja i uništavanja privatne imovine. Ne sme se zanemariti ni činjenica da se kvadovi vrlo često kreću planinarskim i pešačkim stazama i ugrožavaju bezbednost pešaka. S druge strane sve češće su ugroženi i vozači kvadova jer vlasnici privatnih parcela pokušavaju da postavljanjem različitih prepreka zaštite svoju imovinu.

Iako je borba u svakom zaštićenom području "borba za sebe", navode i da bi vožnju kvadova trebalo uniformno rešiti u svim zaštićenim područjima.

- Mi pokušavamo da nađemo način da ograničimo vožnju kvadova. Naša ideja je da u skladu sa zakonskim rešenjima, pre svega Zakonom o šumama, Zakonom o Nacionalnim parkovima i Pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi zabranimo saobraćaj za sve kategorije vozila na šumskim putevima. Trenutno pokušavamo da sa nadležnim inspekcijama ustanovimo status određenih puteva tj. da li se vode kao javni ili ne. Još jedno pitanja u vezi sa kvadovima jeste način i legalnost izdavanje kvadova i ovo je pitanje za tržišnu inspekciju.

Odakle ova vozila u zaštićenim, najčešće planinskim prirodnim područjima, u Srbiji i da li su potencijalno opasna za životnu sredinu, za Telegraf.rs objašnjavaju iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

- Kvadovi, kao i druga motorna vozila, predstavljaju jedan od uznemiravajućih i ugrožavajućih faktora po biljni i životinjski svet. Pre svega, to su bučna vozila, opremljena točkovima sa visokim kramponima kojima se obezbeđuje stabilnost na terenu i prolazak preko "divljeg" terena (livade, šume i drugi neuređen prostor za saobraćaj), ali upravo je to razlog za brigu. Prelazeći preko terena na kojima nema saobraćajnica, kroz livade, tresave, preko niskog i visokog rastinja na livadama, kroz žbunove i polužbunove  i slično, masivnim točkovima kopaju duboke rovove, uništavajući tako staništa i živi svet koji je sakriven, remete prirodni mir, a u doba reporodukcije svih organizama (biljnih i životinjskih) nanose trajna oštećenja prirodi - navode za naš portal iz Zavoda.

Dodaju da buka koju kvadovi prave, uznemirava prisutne životinjske vrste, što je posebno problematično za mladunce.

- Takođe, utabavanjem zemljišta prelaskom preko njega, gube se fizička svojstva zemljišta, smanjuje se aerisanost i mogućnost apsorpcije viška vode, što može izazvati ubrzanje procesa erozije.

Foto: RINA

Režimi zaštite i ograničenja

Zakonom o zaštiti prirode nije striktno definisana upotreba kvadova u zaštićenim produčjima, budući da su to nove mašine i ovo je problem koji se tek identifikuje, napominju iz Zavoda.

- Svakako, Zakonom o zaštiti prirode i podzakonskim aktima su aktivnosti koje uznemiravaju, narušavaju, urožavaju ili od kojih strada živi svet zabranjene u prirodi, nezavisno od toga da li je područje zaštićeno ili nije.

Iz Zavoda, takođe, objašnjavaju da u okviru svakog zaštićenog područja postoje posebni režimi zaštite u kojima se definišu zabrane i ograničenja. Tako su u režimima prvog stepena zabranjene gotovo sve aktivnosti, pa se i posete ljudi (pešice) ograničavaju uz specijalne dozvole Ministarstva za zaštitu životne sredine i u pratnji upravljača, a time je i vožnja kvadovima zabranjena.

U režimima zaštite drugog i trećeg stepena su određene aktivnosti dozvoljene, ali se razlikuju od područja do područja.

- Svakako bi se u ovim režimima zaštite upotreba kvadova morala ograničiti na prostore u kojima postoje kategorisani i nekategorisani putevi, a potpuno zabraniti u delovima zaštićenog područja bez postojećih i obeleženih puteva. Korišćenje kvadova u zaštićenim područjima je dozvoljeno korisnicima područja koji imaju službu nadzora i potrebu brzog i hitnog delovanja, uz ograničenja i dozvole regulisane Pravilnikom o unutrašnjem redu i radu čuvarske službe Upravljača.

Registruju se kao poljoprivredna vozila, nije im mesto u prirodi

Zanimljivo je i to što se kvadovi registruju kao poljoprivredna vozila, pa nije poželjno da budu u prirodi, posebno onoj koja se štiti.

- Nije im mesto u prirodi koja se štiti, na način na koji se danas najčešće koriste (adrenalinski sportovi, brza i nekontrolisana vožnja). Takođe, kako je vožnja kvadova postala atrakcija na divljim terenima (van kategorisanih puteva), neophodno je uspostaviti registar privrednih lica koja ih iznajmljuju i opremiti svaki kvad uređajima za praćenje.

U slučaju narušavanja prirodnih vrednosti u zaštićenim područjima treba da reaguje Upravljač zaštićenog područja.

- Osnov za reagovanje po pitanju vožnje kvadova u zaštićenim područjima su brojni članovi Zakona za zaštitu prirode, Uredbe o režimima zaštite, Uredbe o ekološkoj mreži, Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljh vrsta biljaka, životinja i gljiva, Pravilnika o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo očuvanje, kao i Pravilnika o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi svakog pojedinačnog zaštićenog područja, koji donosi Upravljač.

(Telegraf.rs)