Čak 10 ljudi stradalo u požarima od početka godine: Profesor objašnjava kad treba bežati, a kad ostati u stanu

Ivan Aranđelović, profesor Mašinskog fakulteta kaže za RTS da je najvažnije da se u zgradama na putevima za evakuaciju nikad ne drži otpadni materijal

  • 0
Gas eksplozija požar vatrogasac Foto-ilustracija: Shutterstock

Od početka godine, u Srbiji je čak desetoro ljudi stradalo u požarima, a vatrogasci su spasli njih četrdeset četvoro.

Ivan Aranđelović, profesor Mašinskog fakulteta kaže za RTS da je najvažnije da se u zgradama na putevima za evakuaciju nikad ne drži otpadni materijal. Aranđelović ističe da se uvek beži naniže i ako možemo da pobegnemo.

Kako kaže, protivpožarni alarmi u Beogradu regulisani su dosta davno, odlukom Grada iz 1983. godine za objekte od četiri sprata, pa naviše.

- Dosta je starih objekata i obaveza je stambene zajednice, a upravnik zgrade je odgovoran je za sprovođenje redovnih pregleda tih sistema - navodi Aranđelović.

Aranđelović navodi da je prva obaveza za objekte posedovanje protivpožarnih aparata, jedan po spratu.

- Za objekte koji su viši od 30 metara, odnosno čija je visina najvišeg sprata viša od 30 metara, da ne postoji pozicija u objektu koja je udaljena od vatrogasnog aparata više od 20 metara - napominje Aranđelović.

Najvažnije je, kaže, u zgradama je da se na putevima za evakuaciju nikad ne drži otpadni materijal, bicikli, delovi nameštaja, saksije sa cvećem.

Ivan Aranđelović Printskrin: RTS

- Neko može da strada od tih naših delova nameštaja, saksija sa cvećem - ističe Aranđelović.

Novi objekti, dodaje, imaju protivpaničnu rasvetu koja bi trebalo da se kontroliše najmanje dva puta godišnje, a organizacija toga pripada upravniku zgrade.

Na pitanje ako moramo da bežimo iz zgrade, kako da izbegnemo opasnu situaciju, Aranđelović ističe da se uvek beži naniže i ako možemo da pobegnemo.

- Ako je hodnik pun dima, onda je bolje da se vratimo u stan i izvršimo zaptivanje nekim mokrim peškirima ili kaputima da bi dim, od kog se najčešće strada, u što manjoj meri uđe u stan. Ako dim ide preko fasade, onda se radi suprotno, zaptivaju se prozori i povlačimo se u najudaljeniju prostoriju - navodi Aranđelović.

Ukazuje da ni stare zgrade nisu nebezbedne, kada se održavaju.

Ističe da je najvažnije je da ne držimo otpadni materijal po hodnicima.

- Zakonska je obaveza da sisteme koje imamo u zgradi, rasvetu, hidrantske instalacije i sisteme održavamo i proveravamo redovno. To vam je u principu dva puta godišnje", ističe Aranđelović. Na pitanje šta kao pojedinci ne smemo da radimo da do požara ne bi došlo, ukazuje da moramo da vodimo računa o instalacijama, koristiti ispravne uređaje, ne koristiti oštećene kablove ili uređaje.

- Sve ono što je staro ili vidljivo oštećeno ne uključivati u električnu mrežu. Stavljati osigurače, ali ne licne", zaključuje Aranđelović.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA