"Veliki školski čas" sutra u Kragujevcu, u znak sećanja na stradale: Poznati glumci će izvoditi poemu "Zemlja"

Scenski nastup umetnika biće ispraćen horom Prve i Druge kragujevačke gimnazije, pod vođstvom dirigenta Jelene Magleševe

  • 1
Kragujevac spomenik Šumarice

Foto: Shutterstock

Centralna manifestacija Oktobarskih svečanosti "Veliki školski čas", biće održana u petak 21. oktobra kraj Spomenika "Prekinut let" u Kragujevcu, u 11 sati.

Nakon Molebana, biće izvedena poema "Zemlja" autora Enesa Halilovića, u režiji Petra Stanojlovića, a u izvođenju dramskih umetnika Nebojše Dugalića, Rifata Rifatovića, Miloša Krstovića, Isidore Rajković, Avrama Cvetkovića i Voina Vasojevića.

Scenski nastup umetnika biće ispraćen horom Prve i Druge kragujevačke gimnazije, pod vođstvom dirigenta Jelene Magleševe.

Streljano 2.264 ljudi

U jednom od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu, u strašnoj odmazdi Vermahta u Srbiji, samo od oktobra do decembra 1941. ubijeno je do 30.000 nedužnih civila - muškaraca, žena i dece.

Streljanje 2.264 ljudi u Kragujevcu 21. oktobra postalo je simbol stradanja svih njih. Tog dana je ubijeno 300 đaka gimnazije i na desetine dece. Najmlađi među njima je bio 11-godišnji Rom, čistač cipela.

Streljanjem u Kragujevcu rukovodio je major Paul Kenig, iz 717. divizije. On je preživeo rat, a šezdesetih godina je istraga protiv njega obustavljena, kada mu se gubi trag.

Prostor na kome je izvršeno streljanje u Kragujevcu, pretvoren je 1953. u memorijalni park Šumarice, gde se održava niz manifestacija kojima se odaje pošta žrtvama streljanja u Srbiji i svake godine Veliki školski čas.

Poslednji koji je preživeo streljanje u Kragujevcu preminuo je pre četiri godine.

"Krvava bajka"

Pesnikinja Desanka Maksimović posvetila je pesmu "Krvava bajka" ovom strašnom događaju, a stihove prenosimo u celosti.

"Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu,

umrla je mučeničkom smrću

četa đaka

u jednom danu.

Iste su godine

svi bili rođeni,

isto su im tekli školski dani,

na iste svečanosti

zajedno su vođeni,

od istih bolesti svi pelcovani

i svi umrli u istom danu.

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu

umrla je junačkom smrću

četa đaka

u istom danu.

A pedeset i pet minuta

pre smrtnog trena

sedela je u đačkoj klupi

četa malena

i iste zadatke teške

rešavala: koliko može

putnik ako ide peške...

i tako redom.

Misli su im bile pune

i po sveskama u školskoj torbi

besmislenih ležalo je bezbroj

petica i dvojki.

Pregršt istih snova

i istih tajni

rodoljubivih i ljubavnih

stiskali su u dnu džepova.

I činilo se svakom

da će dugo

da će vrlo dugo

trčati ispod svoda plava

dok sve zadatke na svetu

ne posvršava.

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu

umrla je junačkom smrću

četa đaka

u istom danu.

Dečaka redovi celi

uzeli se za ruke

i sa školskog zadnjeg časa

na streljanje pošli mirno

kao da smrt nije ništa.

Drugova redovi celi

istog časa se uzneli

do večnog boravišta."

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Natasa

    20. oktobar 2022 | 10:20

    Rođena sam u Kragujevcu i krajem 80-ih i početkom 90-ih godina kao osnovče u školi sam učila da je nastradalo 7000 civila. Pre 15-20 god cifra se kretala oko 5 hiljada a sada se komunicira sa cifrom od 2 i nešto hiljada. Šta će biti ovim tempom za par godina? Spomenik dignut jednom detetu koje je izvršilo samoubistvo? Ko prekraja istoriju u fašističku korist smanjujući broj žrtava?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA