Iste su godine svi bili rođeni, svi umrli u istom danu: Sećanje na najtužniji dan Srba u Drugom svetskom ratu
Masakr je izvršen 19, 20. i 21. oktobra 1941. godine
Srbija obeležava Dan sećanja na žrtve u Drugom svetskom ratu i 81. godišnjicu masovnog streljanja civila, među njima i đaka i profesora, u Spomen parku u Šumaricama u Kragujevcu.
Masakr je izvršen 19., 20. i 21. oktobra 1941. godine, s streljanje 2.264 ljudi u Kragujevcu 21. oktobra postalo je simbol stradanja svih. Tog dana je ubijeno 300 đaka gimnazije i na desetine dece. Najmlađi među njima je bio 11-godišnji Rom, čistač cipela.
Centralna manifestacija Oktobarskih svečanosti "Veliki školski čas", biće održana danas, 21. oktobra kraj Spomenika "Prekinut let" u Kragujevcu, u 11 sati.
Nakon Molebana, biće izvedena poema "Zemlja" autora Enesa Halilovića, u režiji Petra Stanojlovića, a u izvođenju dramskih umetnika Nebojše Dugalića, Rifata Rifatovića, Miloša Krstovića, Isidore Rajković, Avrama Cvetkovića i Voina Vasojevića.
Scenski nastup umetnika biće ispraćen horom Prve i Druge kragujevačke gimnazije, pod vođstvom dirigenta Jelene Magleševe.
Streljanje je, inače, izvršeno kao odmazda za 10 ubijenih i 26 ranjenih nemačkih vojnika posle sukoba na putu između Kragujevca i Gornjeg Milanovca. Izdata je naredba da se za jednog ubijenog nemačkog vojnika strelja 100 ljudi, a za ranjenog 50. Streljanja su prvo počela u selima koja su Nemci zvali "legla bandita". Posle toga je doneta odluka da se ubistva nastave i u Kragujevcu. Hapšenja i racije su vršena neselektivno i stanovništvo je na streljanja izvođeno u grupama. Postoje različiti podaci o broju ubijenih u zločinu. Kustos Staniša Brkić je u knjizi "Ime i broj" iz 2007. objavio imena i lične podatke 2.796 žrtvi streljanja u Kragujevcu.
Streljanje đaka
Nemci su upali u Gimnaziju i ostale škole, odakle su u toku nastave izveli profesore i đake. Među streljanima bilo je oko 300 mladića i đaka srednjih škola, kao i četrdesetoro dece od 12 do 15 godina starosti.
Prostor na kome je izvršeno streljanje 1953. pretvoren je u memorijalni park. Na ulazu je podingut monumentalni muzej "21. oktobar". Do sada je spomenicima umetnički oblikovano 10 humki, a među njima je i "Spomenik streljanim đacima i profesorima", koji je postao simbol kragujevačke tragedije.
Za zločin u u Kragujevcu s optužnicom se suočio komandant Franc Beme. Nakon što je zarobljen u Norveškoj, izveden je na sud u sklopu Naknadnih nirnberških suđenja. Izvršio je samoubistvo. Komandant 724. puka 704. pešadijske divizije, general Adalbert Lončar je 1947. osuđen na smrt pred Vojnim sudom u Beogradu.
Krvava bajka
O ovom masakru naša velika pesnikinja Desanka Maksimović napisala je jednu od najlepših i najtužnih pesama "Krvavu bajku". Podsetimo se njenih stihova.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu,
umrla je mučeničkom smrću četa đaka u jednom danu.
Iste su godine svi bili rođeni, isto su im tekli školski dani,
na iste svečanosti zajedno su vođeni, od istih bolesti svi pelcovani
i svi umrli u istom danu.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu
umrla je junačkom smrću četa đaka u istom danu.
A pedeset i pet minuta pre smrtnog trena sedela je u đačkoj klupi četa malena
i iste zadatke teške rešavala: koliko može putnik ako ide peške...
i tako redom.
Misli su im bile pune i po sveskama u školskoj torbi
besmislenih ležalo je bezbroj petica i dvojki.
Pregršt istih snova i istih tajni rodoljubivih i ljubavnih
stiskali su u dnu džepova.
I činilo se svakom da će dugo, da će vrlo dugo trčati ispod svoda plava
dok sve zadatke na svetu ne posvršava.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu
umrla je junačkom smrću četa đaka u istom danu.
Dečaka redovi celi uzeli se za ruke, i sa školskog zadnjeg časa
na streljanje pošli mirno kao da smrt nije ništa.
Drugova redovi celi istog časa se uzneli do večnog boravišta.
(Telegraf.rs)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Qwerty
"Pucajte! Ja i sada držim čas! " Tužno, pretužno, uvek mi suze krenu kad čitam o ovom tragičnom događaju... Ta deca su besmrtna, kao i Desankina pesma. Nikada ne zaboravi Srbine!
Podelite komentar
Zeljko
Tu bi trebao Solc da dodje da vidi sta su mu dedovi napravili pre nego pocne da prosipa pricu o slobodi i ljuddkim pravima i slicno.
Podelite komentar
Toma sorosev I nato sendvicar
Da se ne zaborave nacisticki zlocini
Podelite komentar