Toplotna ostrva u Srbiji: Zbog OVOGA su Beograd, Novi Sad i Niš postali mesta sa najvišim temperaturama

   ≫   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

I ovo leto protiče u znaku vrelog vremena. Već su zabeležena 5 tropska talasa, temperature su u više navrata širom Srbije prelazile 40 stepeni. Beograd i ovog leta ima ogroman broj tropskih noći.

Tropska noć znači da temperatura ne spada ispod 20 stepeni.

Toplotno ostrvo je pojava gde gradska, odnosno urbana područja imaju više temperature u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Uzrok tome je promena zemljišnog pokrivača i izgrađene sredine: urbane sredine se ponašaju kao sakupljači toplote, posebno u letnjim periodima a tokom noći i jutra u zimskom delu, što ima različite posledice.

Toplotna ostrva javljaju se u svim svetskim metropalama, a u Srbiji je dejstvo ovog fenomena najizraženije u Beogradu, kao našoj najvećoj gradskoj sredini, ali se u manjem obliku javlja i u drugim većim urbanim sredinama.

Beograd je ogromna gradska sredina, a ogromna površina je pod betonom, pri čemu je već odavno izmenjeno prirodno okruženje, a na dodatnu promenu utiču i građevine.

Toplotno ostrvo direktno je povezano s delovanjem čoveka, jer je nastankom urbanog područja došlo do promene prirodnog okruženja.

Efekat se najviše ispoljava tokom mirnih i stabilnih dana, odnosno, pri anticiklonalnom vremenu.

Dakle, tokom tih dana nema padavina, nebo je uglavnom bez oblaka, vetar je slab, ali je izražena temperaturna razlika između urbanog i ruralnog područja.

Tokom letnjih meseci u zoni topolotnog ostrva je toplije u odnosu na obodni i ruralni deo, a nekada ta temperaturna razlika može biti i po dva stepena.

Naše "tropsko ostrvo" još nema džungli, osim onih, betonskih. A tamo je i najtoplije: Novi Beograd i Stari grad. Lakše se diše na primer, u višim delovima Voždovca i Zvezdare.

Avala je, zato, spas. Tamo gde raste nadmorska visina, ali i područje posraje ruralnije, broj tropskih noći značajno pada i poslednjih godina ih je manje od 10.

U letnjem delu godine beton koji se tokom dana jako zagreva i ne stigne noću da se ohladi.

U zimskom delu godine toplotno ostrvo je, takođe, izraženo, uglavnom pri mirnim danima.

Tokom zime grad dodatno zagreva - grejanje: ložionice, izduvni gasovi rasipaju toplotnu energiju i u atmosferu i stoga je temperaturna razlika između centra i oboda grada je znatno viša nego u toplijem delu godine.

Tokom zimskih meseci ta razlika između centra i oboda grada može biti i viša od pet stepeni, neretko i 10 stepeni, naročito kada obodni deo grada bude prekriven celodnevnom maglom, a centar grada bude obasjan suncem.

Toplotna ostrva mogu da dovedu i do povećanje padavina, jer je zbog jačeg zagravanja, više vlage u vazduhu. Toplotno ostrvo zbog jakog zagrevanja lokalno u letnjem delu godine može da dovede i do intenziviranje pljuskovitih padavina i grmljavinskih oluja i nepogoda.

Sve izraženije promene

Poslednjih godina naročito je prisutan porast temperatura na godišnjem nivou. Ta promena je i više nego vidljiva u odnosu na period od pre 30-40, a naročito u odnosu na period od pre 50 godina.

Ova promena je nastala kako zbog napomenutog toplotnog ostrva, tako i zbog sve izraženijih klimatskih promena.

Poslednjih godina srednja godišnja temperatura neretko je viša i za dva stepena u odnosu na period od pre 50 i više godina, a za stepen i po u odnosu na period prethodnih 30 ak godina.

Poslednjih godina napomenute promene dovele su do sve većih broja tropskih dana i noći, dok je u zimskom delu godine umanjen broj mraznih i ledenih dana, a neretko je i sneg sve ređa pojava ili se javlja u delu godine kada nije uobičajena pojava, kao što je bi o slučaj tokom ovogodišnjeg aprila, kada je u Beogradu pao rekordni sneg.

Ovaj porast nastaviće se i narednih godina i decenija, a sve te promene mogle bi da dovedu do ekstremnih pojava i naglih prelaza između tih pojava (suša, urbanih poplava, grmljavinskih oluja i drugih nepogoda).

Kada je reč o Srbiji, pored Beograda, toplotna ostrva karakteristična su i za Novi Sad, Niš ili neke druge veće urbane sredine, ali ni u približnom obliku kao u Beogradu.

(Telegraf.rs)

Video: Najnovija prognoza Đorđa Đurića

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA