
Toplotna ostrva u Srbiji: Zbog OVOGA su Beograd, Novi Sad i Niš postali mesta sa najvišim temperaturama
I ovo leto protiče u znaku vrelog vremena. Već su zabeležena 5 tropska talasa, temperature su u više navrata širom Srbije prelazile 40 stepeni. Beograd i ovog leta ima ogroman broj tropskih noći.
Tropska noć znači da temperatura ne spada ispod 20 stepeni.
Toplotno ostrvo je pojava gde gradska, odnosno urbana područja imaju više temperature u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Uzrok tome je promena zemljišnog pokrivača i izgrađene sredine: urbane sredine se ponašaju kao sakupljači toplote, posebno u letnjim periodima a tokom noći i jutra u zimskom delu, što ima različite posledice.
Toplotna ostrva javljaju se u svim svetskim metropalama, a u Srbiji je dejstvo ovog fenomena najizraženije u Beogradu, kao našoj najvećoj gradskoj sredini, ali se u manjem obliku javlja i u drugim većim urbanim sredinama.
Beograd je ogromna gradska sredina, a ogromna površina je pod betonom, pri čemu je već odavno izmenjeno prirodno okruženje, a na dodatnu promenu utiču i građevine.
Toplotno ostrvo direktno je povezano s delovanjem čoveka, jer je nastankom urbanog područja došlo do promene prirodnog okruženja.
Efekat se najviše ispoljava tokom mirnih i stabilnih dana, odnosno, pri anticiklonalnom vremenu.
Dakle, tokom tih dana nema padavina, nebo je uglavnom bez oblaka, vetar je slab, ali je izražena temperaturna razlika između urbanog i ruralnog područja.
Tokom letnjih meseci u zoni topolotnog ostrva je toplije u odnosu na obodni i ruralni deo, a nekada ta temperaturna razlika može biti i po dva stepena.
Naše "tropsko ostrvo" još nema džungli, osim onih, betonskih. A tamo je i najtoplije: Novi Beograd i Stari grad. Lakše se diše na primer, u višim delovima Voždovca i Zvezdare.
Avala je, zato, spas. Tamo gde raste nadmorska visina, ali i područje posraje ruralnije, broj tropskih noći značajno pada i poslednjih godina ih je manje od 10.
U letnjem delu godine beton koji se tokom dana jako zagreva i ne stigne noću da se ohladi.
U zimskom delu godine toplotno ostrvo je, takođe, izraženo, uglavnom pri mirnim danima.
Tokom zime grad dodatno zagreva - grejanje: ložionice, izduvni gasovi rasipaju toplotnu energiju i u atmosferu i stoga je temperaturna razlika između centra i oboda grada je znatno viša nego u toplijem delu godine.
Tokom zimskih meseci ta razlika između centra i oboda grada može biti i viša od pet stepeni, neretko i 10 stepeni, naročito kada obodni deo grada bude prekriven celodnevnom maglom, a centar grada bude obasjan suncem.
Toplotna ostrva mogu da dovedu i do povećanje padavina, jer je zbog jačeg zagravanja, više vlage u vazduhu. Toplotno ostrvo zbog jakog zagrevanja lokalno u letnjem delu godine može da dovede i do intenziviranje pljuskovitih padavina i grmljavinskih oluja i nepogoda.
Sve izraženije promene
Poslednjih godina naročito je prisutan porast temperatura na godišnjem nivou. Ta promena je i više nego vidljiva u odnosu na period od pre 30-40, a naročito u odnosu na period od pre 50 godina.
Ova promena je nastala kako zbog napomenutog toplotnog ostrva, tako i zbog sve izraženijih klimatskih promena.
Poslednjih godina srednja godišnja temperatura neretko je viša i za dva stepena u odnosu na period od pre 50 i više godina, a za stepen i po u odnosu na period prethodnih 30 ak godina.
Poslednjih godina napomenute promene dovele su do sve većih broja tropskih dana i noći, dok je u zimskom delu godine umanjen broj mraznih i ledenih dana, a neretko je i sneg sve ređa pojava ili se javlja u delu godine kada nije uobičajena pojava, kao što je bi o slučaj tokom ovogodišnjeg aprila, kada je u Beogradu pao rekordni sneg.
Ovaj porast nastaviće se i narednih godina i decenija, a sve te promene mogle bi da dovedu do ekstremnih pojava i naglih prelaza između tih pojava (suša, urbanih poplava, grmljavinskih oluja i drugih nepogoda).
Kada je reč o Srbiji, pored Beograda, toplotna ostrva karakteristična su i za Novi Sad, Niš ili neke druge veće urbane sredine, ali ni u približnom obliku kao u Beogradu.
(Telegraf.rs)
Video: Najnovija prognoza Đorđa Đurića
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.