Prvi doktor opšte prakse u Srbiji je bio iz Novog Sada: Za njega niste čuli, a napravio je nešto jako važno
U prvom broju dnevnog lista Politike, iz 1904. godine, u oglasu jedne knjižare prodavala se knjiga uputstava za babice, koja je bila preporučena i budućim majkama. Koštala je neuporedivo više od drugih tvrdih korica, a danas na oglasima može da se kupi za 300 dinara.
Ova činjenice nameće pitanje ko je doktor Jovan J. Jovanović, doktor koji je bio tek drugi ginekolog akušer u Srbiji i autor tada poznate literature.
Međutim, vratićemo se četiri decenije pre dolazak Jovanovića u Beograd i početi s prvi lekarom opšte prakse u Srbiji, dr Konstantinom Gadešijem.
Rođen u Novom Sadu, a sa poslom u Sremskoj Mitrovici, upisao se u istoriju jer je 1850. godine napisao prvo „Uputstvo za diplomirane babice“. Tekst je bio na četiri strane i sadržao detaljna uputstva kako da se babice ponašaju sa pacijentkinjama.
Njegov odlazak u Beograd imao je domino efekat, te je tako za njim pošla svita drugih doktora iz Vojvodine.
Godine 1870. u Beogradu je rođen Jovan J. Jovanović, u porodici veletrgovca. Nakon smrti majke odlazi sa sestrom u Vršac na školovanje, a posle još jedne tragedije i smrti oca, sa 9 godina odlazi u Srpsku Atinu.
Upisuje Srpsku pravoslavnu veliku gimnaziju, sadašnju Jovinu gimnaziju, gde je i maturirao. Oženio se ćerkom bogatog trgovca platnom iz Crepaje u Banatu i sa njom dobio sina.
Specijalizovao se za ginekologiju i akušerstvo kod čuvenog bečkog doktora profesora Šauta. Svoj život nastavio je u Beogradu i biva postavljen za šefa odeljenja ginekologije i akušerstva u bolnici. Takođe, bio je i načelnik prve Škole za babice u Srbiji.
Ratne godine prvog svetskog sukoba odvele su ga na front gde je bio vojni lekar, a tokom kojih je oboleo od bolesti jetre. Odlučio je da se povuče u privatnu praksu i otvori jedini sanatorijum za ginekologiju i akušerstvo u našoj zemlji. Podiže veliku zgradu, u kojoj je i živi, preko puta Narodne skupštine, koja je danas poznati beogradski hotel. Međutim, nikada nije stigao da radi u njoj, jer ga je prerana smrt od infarkta omela.
(Telegraf.rs/Dnevnik)
Video: Ljubivoje Ršumović za Telegraf.rs o kulturi danas u Srbiji, vitalnosti
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Слађана Точиловац Шаљић
Дивна прича. Важно је упознати се са животима људи који су својим знањем и посвећеношћу уносили просветитељски дух у наш народ. Који су радили за добробит људи. Ово је посебно важна тема јер је мајчинство и брига о здрављу жена и потомства у питању изражена кроз медицинско упутство. Историја Србије је заиста трезор великих људи и научника из свих области. И та традиција мора да се настави и у будућности.
Podelite komentar