
U Srbiji 2.500 dece prima OVAJ hormon: Lekar otkriva kada je terapija neophodna i šta sve može da uspori rast
OŠ "Sonja Marinković" u Zemunu, povodom Svetskog dana dece niskog rasta, danas je održan javni čas fizičkog vaspitanja "Beremo jabuke" na kom su svi prisutni naučili važne lekcije o zdravlju. U Srbiji trenutno 2.500 dece prima terapiju hormonom rasta, ali u kojim slučajevima bi trebalo pribeći ovoj terapiji za Telegraf.rs objasnio je doktor Rade Vuković iz Instituta za majku i dete.
Kako je istakao, od početka je jako važno praćenje razvoja i rasta deteta, kao i stepena uhranjenisti i telesne visine.
- To se ne radi samo da bi se utvrdilo da li neko ima nedostatak hormona rasta ili ne, kako ljudi uglavnom misle, već zaostajanje u rastu može ukazati na brojna druga stanja i na ozbiljne zdravstvene probleme, poput neprepoznate celijakije, hipotireoze i drugih hroničnih stanja koja vrlo često mogu rezultovati usporenim rastom - priča lekar za Telegraf.rs.

Kako je objasnio u takvim slučajevima i roditelji prave grešku čekajući pubertet i nadajući se da će se tada dete "ubrzati" sa rastom. On je otkrio i kada bi trebalo uraditi prva ispitivanja.
- Misle da će se njihovo dete tada izvući u visinu, ali vrlo često deca koja su bila sitna pre puberteta, i posle puberteta, kada se svi "ubrzaju", ostanu sitnija. Tako da je idealno da se prva ispitivanja, ukoliko postoji poremećaj rasta, odnosno, ukoliko izabrani pedijatar uoči da je visina ispod standarda za uzrast ili da odstupa značajno od srednje visine roditelja, urade što ranije. U principu, idealno pre polaska u osnovnu školu - kaže.
U zavisnosti od toga šta je dovelo do zastoja u rastu i ukoliko je to nedostatak hormona rasta, tada pedijatar roditeljima savetuje uzimanje terapije hormonom rasta.

- Ali postoje i druga stanja, poput hipotireoze, tada se primenjuje tiroksin. Postoje stanja malnutricije i druga dešavanja, koja svaka imaju svoju specifičnu terapiju. Kada se leči osnovno stanje, dođe i do poboljšanja i nadoknade u rastu - zaključio je lekar.
Detetu se javio problem u osmoj godini
Predsednica nacionalnog udruženja "Horast" Olga Davidović istakla je koliko važno podići svest o postojanju ljudi sa problemom niskog rasta, te da je ovaj događaj idealna prilika za to. Ona je na svom primeru prikazala kolika je važnost uloge roditelja i kako je teklo lečenje njenog deteta.
- U predškolskom uzrastu primetila sam da moje dete zaostaje u visini u odnosu na vršnjake, čak i u odnosu na decu koja su ranije bila niža od njega. Iako je rođen u terminu sa odličnim merama na rođenju, imao je telesnu masu od 3800 grama i bio dug 55 cm, u jednom trenutku je značajno usporio rast. To me je podstaklo da potražim savet lekara, koji su utvrdili da postoji nedostatak hormona rasta i preporučili terapiju. Ona je započeta u osmoj godini života, nakon dve godine praćenja i testiranja. Već u prvoj godini lečenja porastao je šest centimetara, što je prosečan rezultat, ali za njega bio ogroman napredak, jer mu je doneo samopouzdanje i mogućnost da ne zaostaje za vršnjacima, što je dečacima posebno važno - istakla je Olga Davidović, predsednica udruženja Horast.

Ovo udruženje postoji već 11 godina, a njihov cilj je da motivišu javnost, roditelje, a zatim i školsko i predškolsko osoblje, da na vreme obrate pažnju ukoliko dete ne prati razvoj i rast, ukoliko zaostaje za vršnjacima.
Nastavnik fizičkog mališanima održao čas
Medicinsko osoblje iz Instituta za majku i dete merili su visinu dece, a nastavnik fizičkog vaspitanja Mladen Stanković održao im je čas u kojem su deca na zanimljiv način "Brala jabuke", odnosno primenjivala neke od ključnih vežbi za rast i razvoj, a on je istakao koliko je važna fizička aktivnot.
- Želimo da probudimo svest, da pokažemo da fizička aktivnost može da bude najbolji lek i da može najbolje da pomogne našoj deci. Svaka fizička aktivnost je u današnje vreme dobrodošla, jer je deci prostor za fizičku aktivnost sve više sužen. Oni ostaju u školi i vrtićima od 8 do 5 zbog roditelja koji, nažalost, moraju da rade, i onda sve to dođe kao da su deca već na nekom poslu i zaposlena. Zato je svaka fizička aktivnost dobrodošla, bilo da izađu napolje, da se penju na drveće, da skaču, da trče...- poručio je nastavnik.

Najvažnije u borbi protiv poremećaja rasta jeste da se problem prepozna na vreme i da se bez odlaganja potraži savet lekara. Kada se uvede adekvatna terapija, ključnu ulogu ima roditelj, koji treba da obezbedi da je dete redovno dobija. Stručnjaci upozoravaju da o ovoj temi mora stalno da se govori, jer je vreme presudno za decu kod koje se ispolje poremećaji rasta. Preporuka je da se visina meri na svakih šest meseci, kako kod kuće, tako i u domovima zdravlja, a rezultati beleže u karte rasta, dostupne i kroz aplikaciju "Karta rasta". U većini vrtića u Centralnoj Srbiji danas se deca mere jednom godišnje i se te vrednosti ucrtavaju u papirnu kartu rasta.
(Telegraf.rs)
Video: Da li sindrom iznenadne smrti kod dece ipak šalje neki signal i da li se može sprečiti?
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.