Danas je crveno slovo: Slavimo Malu Gospojinu, rođenje Bogorodice, praznik kom se posebno raduju mladi

J. V.
J. V.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 3

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Rođenje presvete Bogorodice. Ovaj praznik je u narodu poznat kao Mala Gospojina i ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obeleženih crvenim slovom.

Roditelji presvete Bogorodice Joakim i Ana živeli su u Nazaretu pobožno. Ćerku Mariju dobili su u poznim godinama, posle pet decenija braka. Otac јoј je bio iz Davidovog plemena, a majka od roda Aronova. I tako je ona bila po ocu od carskog roda, a po maјci arhijerejskog, i time je već predobražavala onoga, koјi će se iz nje roditi, kao cara i prvosveštenika.

Njeni roditelji bili su već ostareli, a nisu imali dece. I zato su bili postidni pred ljudima i skrušeni pred Bogom. I u skrušenosti svoјoј molili su se Bogu s plačem, da obraduјe starost njihovu darovanjem јednoga čeda, kao što јe nekad obradovao starca Avrama i staricu Saru darovavši im sina Isaka. I Bog svemogući i svevideći obradovao ih je radošću, koјa јe prevazilazila daleko sva njihova očekivanja i sve naјlepše snove. Јer im je darovao ne samo ćerku već i Bogomaјku; ozario ih ne samo radošću vremenom nego i večnom.

Dao im je Bog samo јednu ćerku, koјa im je docniјe rodila samo јednog unuka, – ali kakvu ćerku i kakvog unuka! Blagodatna Mariјa, blagoslovena među ženama, hram Duha Svetoga. oltar Boga Živoga, trapeza hleba nebesnoga, kivot svetinje Božјe, drvo naјslađega ploda, slava roda ljudskog, pohvala roda ženskog, istočnik devstva i čistote – to je bila Bogom darovana ćerka Јoakima i Ane.

Rođena u Nazaretu, a posle tri godine odvedena u hram jerusalimski, odakle se vratila opet u Nazaret, da uskoro čuјe blagovest sv. arhangela Gavrila o rođenju Sina Božјeg, Spasitelja sveta, iz njenoga prečistog i devičanskog tela.

Praznik Marijinog rođenja je 21. septembra, ali nije poznato od kada se praznuje. Najveći srpski srednjovekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu Studeničkog manastira.

Poznatija kao Kraljeva crkva, izdvaja se izuzetnom lepotom živopisa. U ovom manastiru je i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja Bogorodici posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.

Maloj Gospojini posebno se raduju mladi koji pohode svetinje. U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju.

Neke porodice u svečanom ruhu, iako ne slave i ne idu na slavu, više dana provode u prazničnom raspoloženju, a posebno u krajevima gde se održavaju malogospojinski vašari.

Kada je o prazniku vedro, veruje se da će nam se sunce smešiti i tokom jeseni, ali i zime.

Tropar (glas 4):

Roždestvo tvoјe Bogorodice Dјevo, radost vozvјesti vseј vseljenjeј iz tebe bo vozsiјa solnce pravdi Hristos Bog naš, i razruši kljatvu dade blagosloveniјe i uprazdniv smert, darova nam život vјečniј.

(Telegraf.rs / RTS, Hram Končarevo)

Video: Ovaj svetac je težak 18kg i visok 45,7cm, a vernici mogu da ga dotaknu samo jednom godišnje

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Boža zemunac

    21. septembar 2025 | 08:31

    SREĆAN PRAZNIK SVIMA. ŽIVI BILI, BOG NAS ČUVAO I MAJKA BOŽIJA. AMIN. PRESVETA BOGORODICE MOLI BOGA ZA NAS GREŠNE. AMIN.

  • Ramamti Ezer

    21. septembar 2025 | 09:03

    Termini „majka Božja“ i „Teotokos“ (Bogorodica) ne nalaze se u Svetom pismu. Hrišćani u prvom veku nisu obožavali Mariju niti su joj ukazivali ikakvu posebnu čast. Sveto pismo kaže da Bog postoji oduvek (Psalam 90:1, 2; Isaija 40:28). Pošto nema početak, ne može imati ni majku. Nadalje, Marija ne bi mogla nositi Boga u svojoj utrobi jer Sveto pismo jasno kaže da njega ni nebesa ne mogu obuhvatiti (1. Kraljevima 8:27). Isus Hrist nikada nije rekao da je Marija majka Božja ili da zaslužuje posebnu čast. Zapravo, kada je jedna žena uzvisila Mariju rekavši joj da je srećna što je njegova majka, Isus ju je ispravio rečima: „Ne, nego srećni su oni koji slušaju Božju reč i drže je!“ (Luka 11:27, 28). Marija je poreklom bila Jevrejka i bila je direktan potomak kralja Davida (Luka 3:23-31). Bog ju je veoma cenio zbog njene vere i odanosti (Luka 1:28). Izabrao ju je da postane Isusova majka (Luka 1:31, 35). Sveto pismo pokazuje da je Marija bila među Isusovim sledbenicima, ali osim toga ne govori mnogo više o njoj Ja sam sluškinja Gospodnja“, reče Marija, „neka mi bude po reči tvojoj“ (Luka 1:38). Tako je Marija ponizno pristala na to božansko vođstvo i s vremenom rodila Isusa. Međutim, tokom sledećih nekoliko vekova, njeni poklonici uzdigli su je od ponizne ’sluškinje Gospodnje‘ do položaja „kraljice majke“ sa ogromnim uticajem na nebu. Crkvene vođe su je 431. n. e. na koncilu u Efesu zvanično proglasile „Majkom Božjom“.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA