Pažljivo pročitajte! Ovako je NJEGOŠ opisao Božić

Čuveni Petar II Petrović Njegoš ostavio nam je u svom neprevaziđenom "Gorskom vijencu" stihove o Božiću koji su postali toliko bliski narodu da se danas često recituju kao samostalna pesma. Mnogi ih znaju napamet, a da i ne slute da su deo ove grandiozne herojske poeme.

Scena u kojoj ovi stihovi nastaju odiše toplinom i tradicijom: dok napolju veje sneg, u kući pored ognja sede vladika Danilo i iguman Stefan. Dok se đaci vesele i nalažu badnjake, mudri starac iguman Stefan traži čašu vina i gusle, jer mu "duša ište" da opeva radost praznika.

Preporučujemo

Uz zvuk struna, on izgovara reči koje najbolje opisuju duh srpskog Božića:

"Nema dana bez očnoga vida niti prave slave bez Božića! Slavio sam Božić u Vitlejem slavio ga u Atonsku Goru, slavio ga u sveto Kijevo, al' je ova slava odvojila sa prostotom i sa veselošću.

Vatra plama bolje nego igda, prostrta je slama ispod ognja, prekršćeni na ognju badnjaci; puške puču, vrte se peciva, gusle gude, a kola pjevaju, s unučadi đedovi igraju."

Godina koja je promenila naš jezik

"Gorski vijenac", objavljen u Beču 1847. godine, nije samo književno remek-delo, već i ključni stub naše pismenosti. Napisan na narodnom jeziku, on je uz dela Branka Radičevića, Đure Daničića i Vukov prevod "Novog zaveta" označio konačnu pobedu narodnog govora nad suvoparnim crkvenoslovenskim jezikom.

Ovi stihovi nas i danas, skoro dva veka kasnije, podsećaju na to da su jednostavnost, porodica i zajednička radost suština najradosnijeg praznika.