Zalazak Sunca u 22h, dan u 8! Ovako će izgledati život u Srbiji kad ukinemo pomeranje kazaljki!

M. R.
M. R.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 22

Kome treba sunce u 6 ujutru? To je ključno pitanje kada se pomene da je Srbija u "pogrešnoj" vremenskoj zoni. Mi smo zemlja na istoku Evrope, koja živi po zapadnom vremenu – pomeranje za jedan sat donelo bi više svetla, bolji ritam i moderniji svakodnevni život.

Iako se na prvi pogled čini da je pitanje vremenske zone tehničko i gotovo nevažno, ono u praksi duboko utiče na svakodnevni život građana. Srbija se danas nalazi u Centralnoevropskoj vremenskoj zoni (CET), zajedno sa državama poput Nemačke, Austrij, Italije, ali i Španije. Međutim, geografski gledano – Srbija tamo zapravo ne pripada.

Naime, teritorija naše države prostire se znatno istočnije od „idealne“ CET zone, bliže vremenskom pojasu koji koriste Grčka, Bugarska i Rumunija. To u praksi znači da sunce u Srbiji izlazi i zalazi ranije nego što bi „sat pokazivao“. Drugim rečima – živimo po vremenu koje kasni za prirodom. Zato je pitanje da li pravimo grešku kada prelazimo na zimsko računanje vremena.

Sat, vreme, poklopljene kazaljke, Foto: pixabay.com

U Beograd se to jasno vidi: leti svitanje dolazi veoma rano, često pre nego što većina ljudi započne dan, dok se mrak spušta ranije nego što bi mogao. Večeri su kraće, a dragoceno dnevno svetlo ostaje neiskorišćeno. Upravo tu se otvara pitanje – da li je vreme da Srbija pomeri svoj sat unapred?

Prelazak na takozvani „CET +1“, odnosno vremensku zonu UTC+2 zimi i UTC+3 leti, nije nikakva naučna fantastika. Reč je o standardnoj zoni koja već funkcioniše u delu Evrope. Mnogi se pitaju, da li bi uslađivanje Srbije s geografskim položajem donelo probleme, ali tehnički gledano, promena bi bila jednostavnija nego što se misli.

Oblačno tmurno jesenje jutro svitanje Voždovac. Vremenska prognoza, jesen Foto: Milena Đorđević

Dovoljno je doneti zakonsku odluku i uskladiti sisteme – od saobraćaja do bankarstva. Savremena tehnologija takve promene registruje gotovo automatski.

Argumenti za ovakav potez su brojni. Pre svega, Srbija bi dobila duže i svetlije večeri. Nakon radnog vremena, građani bi imali više vremena za boravak napolju, sport, šetnje i društveni život. Ugostiteljstvo i turizam bi profitirali, a kvalitet života bio bi vidno unapređen.

Sa druge strane, najčešći argument protiv odnosi se na zimu i kasnije svitanje. Ipak, postavlja se pitanje – da li je važnije imati svetlije jutro ili duži, iskorišćeniji dan? Savremeni stil života sve više favorizuje popodnevne i večernje aktivnosti, dok rano jutarnje svetlo često ostaje neiskorišćeno.

vremenska prognoza, sunce Foto: Shutterstock/Syed Ahad Raza Hashmi

Šta znači „CET + 1“ za Srbiju?

To je praktično isto što koriste zemlje poput Bugarske, Grčke, Rumunije..

Kako bi izgledao život u praksi?

Leti

Sunce bi izlazilo i zalazilo kasnije:

Svitalo bi oko 5:30 → 6:30

Mrak bi padao oko 20:30 → 22:00

Više svetla uveče — ljudi to obično vole.

Zimi

Tu nastaje problem:

Svitalo bi tek oko 7:30 → 8:30

U nekim danima čak i bliže 9:00

To znači:

deca idu u školu po mraku

radni dan počinje u mraku

biološki ritam može da trpi

To može da napravi:

komplikacije u trgovini i poslovanju

zbunjenost u transportu (vozovi, letovi)

dodatno prilagođavanje za firme koje rade sa EU

Prednosti i mane

Prednosti:

duži dani (više svetla posle posla)

potencijalno bolji turizam i ugostiteljstvo

više „aktivnog vremena“ uveče

Mane:

kasno svitanje zimi (veliki minus)

lošiji bioritam (istraživanja pokazuju da jutarnje svetlo ima veću ulogu)

razlika u odnosu na glavne EU partnere

Sat, vreme, poklopljene kazaljke, FIČER Foto: pixabay.com

Dodatno, ostanak u istoj vremenskoj zoni sa zapadnom Evropom više nije nužnost kao nekada. Digitalizacija i fleksibilni oblici rada smanjili su značaj striktne vremenske usklađenosti. Razlika od jednog sata u odnosu na zemlje poput Austrija ili Nemačka danas ne predstavlja ozbiljnu prepreku.

Zato se pitanje vremenske zone više ne može posmatrati samo kroz prizmu geografije ili tradicije, već i kroz kvalitet života. Srbija se nalazi na raskrsnici između navike i potrebe za promenom.

Možda je upravo pomeranje kazaljki unapred mali, ali simbolično važan korak ka modernijem i funkcionalnijem društvu – društvu koje živi u skladu sa sopstvenim ritmom, a ne tuđim satom.

(Telegraf.rs)

Video: Cetinski u Ljubljani spomenuo Srbe

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zorica

    23. mart 2026 | 15:29

    Do te 1983 god.kad se uvelo pomeranje sata u Srbiji,a i tadasnjoj Jugoslaviji ziveli smo i radili po (sadasnjem)zimskom racunanju vremena,a koliko se ja secam imali smo i "dan" i "noc"za sve aktivnosti. Jedini problem je bio putovanje u neku od zemalja gde su vremenski bili sat ili dva ispred nas.

  • Miki

    23. mart 2026 | 15:52

    Sad leti pocinje da sviće oko 4:30. Totalno nepotrebno... Treba to pomeriti.

  • Kole V.

    23. mart 2026 | 15:48

    Baš mi je do šetnje nakon što me iskaraju na poslu, dođem kući i vegetiram.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA