Ova dva datuma dobro upamtite, važni su za Srbiju: Ove operacije imale su isti cilj
Na današnji dan, 6. aprila 1941. godine, bombardovanjem Beograda od strane Nacističke Nemačke započeo je rat na prostoru Kraljevine Jugoslavije u okviru Drugog svetskog rata. Tog jutra, bez objave rata, prestonica je izložena razornim napadima koji su iza sebe ostavili hiljade žrtava i ogromna razaranja.
Među prvim pogođenim objektima bila je Narodna biblioteka Srbije, u kojoj je uništeno oko 350.000 knjiga, rukopisa i dokumenata od neprocenjive vrednosti. Nisu stradale samo knjige, već i dragoceni zapisi o istoriji, kulturi i identitetu naroda. Kasnije se saznalo da je uništenje biblioteke bilo deo šire strategije, a odluka je dovođena u vezu sa ličnim naređenjem Adolf Hitler, sa ciljem da se izbrišu tragovi kulturnog nasleđa.
Napad na Beograd izveden je u okviru operacije poznate kao "Strafgericht" ("Strašni sud"), koja se smatra jednim od najmračnijih događaja u istoriji grada. Bez prethodnog upozorenja i uprkos međunarodnim pravilima ratovanja, bombardovanje je imalo razoran efekat na civilno stanovništvo i infrastrukturu.
Decenijama kasnije, 24. marta 1999. godine, Srbija je ponovo bila izložena vazdušnim napadima tokom akcije NATO bombardovanje Jugoslavije 1999, koja je sprovedena bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjene nacije. I tada su mnogi civili stradali, a razaranja su ostavila dubok trag u društvu.
Događaji iz 1941. i 1999. godine ostaju snažno urezani u kolektivnom sećanju kao opomena o razornim posledicama rata i stradanja civila. Sećanje na ove datume ima poseban značaj, kao podsetnik na potrebu očuvanja mira, ali i na važnost čuvanja istorijskog i kulturnog identiteta.
(Telegraf.rs)
Video: Veliki broj Srba ima OVU dijagnozu a da ne zna, javlja se i kod dece: prof. dr Branislav Milovanović
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.