Potporučnik u penziji Mišić: Kulturu sećanja na heroje sa Košara čuvati i razvijati
Spomen soba herojima sa Košara otvorena je 2024. godine u Kaću, u blizini Novog Sada, zahvaljujući njihovim saborcima, a potporučnik u penziji Petar Mišić rekao je za Tanjug da kultura sećanja mora da se čuva i razvija, jer se danas, kako je naveo, živi u miru zahvaljujući herojima sa Košara.
''Kasnije se pokazalo da je bitka na karauli Košare ustvari odlučila tok agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju i samim tim danas pričamo o svemu tome i možemo da kažemo da smo iz tog rata izašli kao pobednici'', rekao je Mišić.
Dodao je da kultura sećanja mora da se čuva i razvija, jer se danas živi u miru zbog ljudi koji su dali svoje živote da odbrane državnu granicu i da je spomen soba upravo primer takvog sećanja.
''Kao što kažu - vojnik i borac umire dva puta. Prvi put je to kada izgubi život, a drugi put kada ga zaborave. Mi danas, 27 godina, posle bitke na karauli Košare smo tu da ne dozvolimo da naši saborci umru drugi put'', naveo je Mišić.
On je podsetio i da je napad na Košare počeo napadom na karaulu Morina, kako bi se odvukla pažnju Vojsci Jugoslavije, ali da je napad ipak dočekan spremno i granica odbranjena.
''Graničnu liniju prema Albaniji u dužini od 69,9 kilometara branio je 53. granični bataljon sa 13 karaula. Reon karaula Košare pokrivalo je pet borbenih grupa sa vodom borbenih-oklopnih vozila 52. artiljerijsko-raketne brigade'', rekao je sagovornik Tanjuga.
Mišić je rekao i da je oko 130 ljudi u pet borbenih grupa u prvom danu učestvovalo u odbrani granične linije i da su prvog dana imali i prve gubitke - u jutarnjim satima stradao je Miroslav Stojanović, a popodne Nikola Popović.
Prema njegovim rečima, saborci se svakodnevno sećaju svojih stradalih drugova i u kontaktu su sa porodicama, a spomen soba u Kaću ispunjena je fotografijama iz bitke sa Košara, mapama napada, kao i pojedinostima o svakom pojedincu koji je u bici učestvovao.
(Telegraf.rs/Tanjug)
Video: Načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević: Brzina i dalje glavni uzrok najtežih nesreća
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.