Da li u Srbiji imamo najezdu otrovnica? Zmijolovac Vladica upozorava: Ako ih sretnete, ne činite OVU grešku
Iskusni zmijolovac Vladica Stanković na društvenim mrežama redovno deli snimke ulova zmija širom Srbije. Dok smo navikli da po srpskim domaćinstvima uglavnom hvata bezopasne gmizavce, u poslednje vreme sve je više videa gde se poznati "hvatač" susreće sa pravim opasnicama među njima - otrovnim poskokom.
Upitali smo zato pomenutog stručnjaka za zmije, Vladicu, da li Srbi treba da se plaše najezde ovih smrtonosnih stvorenja, kao i kakvo je zaista stanje na terenu. Podsetio nas je odmah Vladicu na ulov od pre nedelju i po dana, kada je izvlačio poskoka iz jedne srpske porodične kuće.
"Inače, u mom poslu 97 odsto svih intervencija čine neotrovne zmije, dok se u svega 3 do 5 odsto slučajeva radi o otrovnicama. Ipak, dešava se. Ima poskoka, ima problema po Srbiji, a mi smo tu da ih rešavamo kako znamo i umemo. To se dešava prvenstveno u seoskim kućama i vikendicama gde ljudi ne borave po 24 sata dnevno. Tamo gde nema stalnog kretanja, glodari prvi naprave rupe i staništa. Zmije se samo nadovežu na njih, koriste njihove kanale i prate izvor hrane. Kada im se poklope hrana, voda i mir, one tu borave i to postane njihovo privremeno stanište", objašnjava nam iskusni lovac.
Priča nam dalje da se hvatanja poskoka dogodilo u Prokuplju, ali da ne postoji tačno mesto u Srbiji gde otrovnica ima najviše, već da se mogu pojaviti bilo gde kuda im klima pogoduje.
"Konkretno, ovaj slučaj je bio iz okoline Prokuplja. Tamo ih ima, kao i u ostalim delovima Srbije, osim u Beogradu i Vojvodini gde ih nema. Normalno je da otrovnice postoje u prirodi. Poskoci se nalaze na nadmorskim visinama od 200 pa sve do 2.200 metara. Negde ih ima više, negde manje, ali to je sasvim uobičajena pojava svake godine", ističe dalje Vladica.
Kako nam dalje objašnjava Vladica, u Srbiji postoje tri vrste otrovnica - poskok, šarka i šargan.
"Poskok je naša najpoznatija i najjača otrovnica, ne samo kod nas nego i u Evropi. U proseku naraste od 70 do 80 centimetara, mada u nekim kanjonima, gde nemaju prirodnih neprijatelja, mogu da se nađu i krupniji primerci koji odskaču od proseka. Pored njega, imamo i šarku, koja se sreće iznad 600 metara nadmorske visine, kao i planinskog šargana. Šargan je veoma redak, ugrožen i živi samo na visokim planinama poput Šare ili Prokletija", dodaje.
Kazao nam je Vladica i šta je najpametnije raditi u slučaju ujeda poskoka, kao i kako nam mirna glava može spasiti život.
"Pre svega, čovek mora ostati stabilan koliko god je to moguće. Panika samo oduzima dragoceno vreme. Ujed se prepoznaje po dve tačkice, a tada treba uraditi istiskivanje mesta ujeda, slično kao kod bubuljice. Treba izbaciti tu prozirnu ili beličasto-žućkastu tečnost; time sebi pomažete i do 60 posto u tom trenutku. Važno je piti dosta vode, bez alkohola, i javiti se najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Ako ste sami u prirodi, najbitnije je da odmah javite svoju tačnu lokaciju, jer ako dođe do nesvestice, niko neće znati gde da vas traži", priča nam on.
Uputio je Vladica i apel svima koji se susretnu sa poskokom, pa naglasio da nikako ne pokušavaju sami da hvataju zmije.
"Deca su tu posebno kritična kategorija jer su radoznala i ne znaju za posledice. Ako naiđete na zmiju, samo se sklonite – neka svako ide svojim putem. Ako je ušla u kuću ili auto, pozovite stručno lice. Ja sam dostupan 24 sata dnevno, bilo da je dan ili noć. Ljudi pišu na Instagramu, Vajberu, Fejsbuku... Uvek se javim da pomognem savetom ili intervenišem, jer stršljeni su, recimo, desetak puta opasniji od zmija, ali strah od zmija je uvek prisutniji", priča on.
Objasnio nam je ovom prilikom Vladica i kako je moguće da kod njega nimalo ne postoji strah od zmije, već ih hvata kao od šale.
"Što se mene tiče, to je stvar dugogodišnjeg iskustva. Bavim se ovim poslom mnogo godina i, iako nijedna intervencija nije ista, uvek prepoznam situaciju i znam kako da odradim posao. Ne osećam strah, ali osećam veliko poštovanje prema tim životinjama. Radim svoj posao profesionalno i to je suština", zaključio je zmijolovac Vladica za Telegraf.rs.
(Telegraf.rs)
Video: prof. dr Jovan Veselinović, rektor
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.