Najjači zemljotres ikada u Srbiji na samo 50 kilometara od Beograda: Ovaj datum je ušao u istoriju
Jedan od najjačih zemljotresa u istoriji Srbije pogodio je zemlju 24. marta 1922. godine, a potres magnitude oko 6,0 po Rihterovoj skali izazvao je paniku među stanovništvom i velika materijalna oštećenja širom centralne Srbije.
Epicentar zemljotresa nalazio se u okolini Lazarevca, ali su se snažni udari osetili u Beogradu, Valjevu, Aranđelovcu, Ubu i drugim gradovima. Prema zapisima iz тог периода, građani su u strahu istrčavali iz kuća, škola, kancelarija i kafana, dok su pojedine zgrade pretrpele ozbiljna oštećenja.
Tadašnja štampa beležila je dramatične scene iz prestonice. Navodi se da su zidovi pucali, crepovi padali sa krovova, a telefonske i železničke veze bile su privremeno prekinute. U pojedinim delovima grada došlo je i do urušavanja dimnjaka i plafona.
Došlo je do višečasovnog prekida železničkog saobraćaja u Srbiji, kao i prekida telefonskog i telegrafskog saobraćaja sa Lazarevcem i Aranđelovcem, koji su se nalazili najbliže epicentru.
Iako je izazvao neznatna oštećenja u Gradu Beogradu, stanovnici prestonice i ostalih pogođenih naselja bili su veoma uznemireni i u panici.
Kako je taj dan izgledao opisali su i novinari “Politike”:
“Juče je Beograd dočekao nešto o čemu se punih trideset godina i ne misli: dočekao je zemljotres i to silan i svoj, beogradski zemljotres. Taj potres zemlje bio je najjači potres što ga je Srbija do sada zabeležila, a centar mu je bio u neposrednoj blizini Beograda tako da se može odista nazvati beogradskim”, glasio je početak teksta.
Posebnu pažnju izazvao je zapis da je Tašmajdan ''pukao na pola'', što je dodatno pojačalo strah među Beograđanima. Iako nije bilo zvaničnih podataka o velikom broju žrtava, materijalna šteta bila je ogromna za tadašnje prilike.
Seizmolozi navode da je ovo i danas jedan od najjačih registrovanih zemljotresa na području Srbije, a događaj iz 1922. godine ostao je upamćen kao trenutak kada je zemlja doslovno zatresla prestonicu.
Najtrusnija područja u Srbiji
Najtrusnija područja u Srbiji su dolina Zapadne Morave, dolina Velike Morave, Kraljevo, Trstenik, Kruševac, najviše ka planini Rudnik, Valjevo, Lazarevac, Mionica, Svilajnac i Paraćin, ali i Kopaonik, kao i Kosovosko Pomoravlje. Trusna su i područja ka granici sa Crnom Gorom, kao i šire područje Metohije, naričito ka planinskom lancu Prokletije.
U Srbiji ne može da bude jačih zemljotresa od 6 stepeni po Rihterovoj skali zato što smo daleko od mesta gde se generiše tektonski napon.
Dakle, centralna Srbija je najtrusniji deo naše zemlje.
(Telegraf.rs)
Video: 250 Godina Amerike - Marš marinaca, himne Srbije i SAD i nastup hora
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Dara
Epicentar najjaceg zemljotresa koji je bio nesto iznad 6 stepeni rihtera koji se dogodio 29-og septembra 98-e godune bio je tacno u Selu Komanice kod Mionice, tom prilikom u Valjevu koje je na desetak kilometara vazdusnom linijom udaljeno ni jedna srambena zgrada nije porusena ni ti znatno ostecena, sto jasno govori kako se gradilo kad je sve moralo biti ispostovano i proci mnogobrojne kintrole. Toliko o tome, cisto da se zna, da je taj zemljotres bio dosta jaci u odnosu na taj iz 92-e i da je pricinio mnogo vecu stetu tad je u Beogradu i jedna stara zgrada se porusila, ako se dobro secam i doslo je do prekida snabdevanja strujom u vise gradova sirom Srbije.
Podelite komentar