Sećanje na najteže iskušenje u istoriji: Pre 111 godina počela velika trojna ofanziva na Srbiju
Na današnji dan, 6. oktobra 1915. godine, udružene nemačke i austrougarske snage započele su novu veliku ofanzivu na Kraljevinu Srbiju, čime je otpočela jedna od najdramatičnijih i najtežih epizoda u srpskoj istoriji. Združenim neprijateljskim operacijama rukovodio je nemački feldmaršal August fon Makenzen.
Iako je godinu dana ranije izvojevala slavne pobede na Ceru i Kolubari, Srbija se u jesen 1915. godine našla pred ogromnim izazovima. Zemlja je već bila iscrpljena teškim borbama, pretrpela je ogromne ljudske gubitke, a vojsku i civilno stanovništvo dodatno je pokosila razorna epidemija tifusa.
Jedno od ključnih mesta otpora bio je Beograd. Branioci prestoje vodili su nadljudske borbe na beogradskom priobalju, nastojeći da 7. i 8. oktobra potisnu neprijateljske trupe i zaustave njihov prodor u dubinu teritorije.
Samo osam dana od početka Makenzenove ofanzive, 14. oktobra, u rat protiv Srbije ušla je i Bugarska. Napadom sa istoka presečene su ključne saobraćajnice, čime je ugroženo povlačenje srpske vojske ka jugu i onemogućeno spajanje sa savezničkim snagama koje su se nalazile kod Soluna.
Pritisnuta sa svih strana, srpska vojska je krajem novembra bila prinuđena na opšte povlačenje preko snežnih planina Crne Gore i Albanije prema Jadranskom moru. Ovo stradanje, u kome su zajedno sa vojnicima u neizvesnost krenule hiljade izbeglica, porodica i dece, ostalo je u istoriji upamćeno kao Albanska golgota.
Nakon izuzetno teškog puta i oporavka, pretežno na ostrvu Krf, srpske jedinice su reorganizovane i upućene na Solunski front, odakle su krenule u proboj i konačno oslobođenje otadžbine. Srpska vojska pobedonosno se vratila u Beograd 1. novembra 1918. godine.
Danas, više od jednog veka kasnije, podsećanje na ove herojske i tragične događaje predstavlja trajni zalog sećanja na sve branioce i žrtve čije je živote Veliki rat trajno izmenio, podsećajući na visoku cenu kojom je plaćena sloboda.
(Telegraf.rs/Srbiju upoznaj)
Video: Izložba i komemoracija u Jevrejskom kulturnom centru povodom sećanja na žrtve terorističkog napada
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Tt
Bugarska je naravno udarila sa leđa i napala Srbiju, kao što je to uradila ponovo 1941. Međutim uporno se zanemaruje činjenica da Grčka nije dozvolila povlačenje srpske vojske na grčku teritoriju. Čak i delovi odsečene srpske vojske usled bugarskog nadiranja, npr kod Bitolja uz samu granicu sa Grčkom se povlačio preko Albanije. Moj deda se kao pripadnik srpske vojske iz Bitolja( gde je prekomandovan posle prelaznog tifusa u Zaječaru i prethodnih bitaka ,kao dobrovoljac) povlačio linijom Struga Elbasan Drač. Povlačenje preživele vojske i naroda sa obala Albanije na Krf je usledilo tek zauzimanjem tog grčkog ostrva od strane saveznika.
Podelite komentar
RODJAK
VECNA SLAVA I HVALA
Podelite komentar
нибрС
Српски опанк је срушио три цара одједном и како смо им се ми захвалили… Аном Брнабић ??? Брука и срамота !
Podelite komentar