"Hrvatska je nekulturna kolonija srpskog sveta" Zagrebački istoričar izneo šok tvrdnje, pa prešao na Oluju...

Nije bio ni rođen kada se dogodila "Oluja", ali danas o njoj govori u kontekstu obračuna sa Srbijom i Srbima. Mladi hrvatski istoričar i član stranke MOST Krešimir Rotim iz Zagreba, objavio je na Fejsbuku izlaganje u kojem srpsku muziku i beogradsku industriju zabave predstavlja kao deo šireg uticaja Srbije na Hrvatsku, uz tvrdnje o takozvanom "srpskom svetu".

Naime, Rotim, koji prema podacima navedenim u zvaničnom izbornom dokumentu Hrvatske, ima svega 29 godina,  kontroverzno govori o srpskoj muzici, navodeći je kao nekulturnu tvorevinu države Srbije.

Preporučujemo

"Srbija preko beogradske industrije zabave nastavlja delovati u širenju "srpskoga sveta". Potrebno je prepoznati načine na koji deluje, prvenstveno kroz okupaciju pažnje (pogotovo mladih ljudi) kako bi smo sprečili da naša zemlja postane kulturna kolonija susedu s kojim smo Olujom napokon raskrstili sve veze", stoji u opisu zapaljive objave.

Ipak, to je samo delić onoga što u nastavku sledi.

Na početku svog izlaganja ističe da se Srbija naoružava, a potom navodi i činjenice koje prolaze "ispod radara".

"Srbija nam izvozi svoju kulturu. Ili bolje rečeno, nekulturu" rekao je.

Dalje, on eksplanatorno pristupa, kako bi uverljivo odbranio svoju tezu.

"Istočnjački melos kojeg prate zaglupljujući stihovi i estetika beogradskih splavova, sveobuhvatnom upornom i manipulativnom propagandom postala je "izbor mase" , a da to niko u slobodi nije birao.

To se samo odjednom svugde pojavilo", kazao je.

On zatim Beograd naziva "balkanskim Holivudom" i tvrdi da je ključ medijsko-manipulativne industrije.

"On (Beograd, prim. auto. ) diktira trendove, on propisuje životni stil i životne vrednosti. On u srca mladeži upisuje želje, planove, ciljeve kojima se treba posvetiti u svojim godinama. Brzi auti, lake žene, teške droge. Balkanski je Holivud, čini se siromašni Holivud za duševno osiromašenje."

Rotim navodi da "beogradski životni stil" preko algoritama društvenih mreža danas predstavlja paralelni obrazovni sistem.

"Baš je nekako dobro što smo u našem dodatno osakatili maturu. Taj paralelni prelaz državne granice i našu decu ujedinjuje u kulturni prostor sa centrom u Srbiji."

I šta je zapravo problematika svega ovoga? Turbofolk ili sama Srbija? Rotim i dalje iznosi činjenice, ovoga puta aludirajući na pevačicu Aleksandru Prijović i, čini se, Marka Perkovića Tompsona.

"Prvo krene digitalno, napuni po koju dvoranu, i onda opet namigne sa onim "Ko nas bre zavadi", ali Hrvatskoj ne manjka nacionalnih junaka. Ne manjka nam domoljubnog i rodoljubnog materijala. Dom koji se stolećima želeo, na mnogo se načina opevao. Danas nam pak serviraju životni stil trendova beogradskog mega grada."

Pominjući monopol srpske narodne muzike, Rotim kaže da nije proizašao iz slobodnog takmičenja. Štaviše, ističe da je srpski melos ciljana propaganda koja je puštena u Hrvatsku uz prećutno odobravanje političara.

"Zanimljiv je to brak između visokih zvaničnika i niskih strasti", navodi.

Zatim postavlja retoričko pitanje, a potom daje odgovor: "Zašto sada ćute? Jer se u Hrvatskoj namerno hrane lošim sadržajem kako bi se izbegle strateški bitne teme", a onda je spomenuo problem sa deponijom smeća u Lici, sa kojim upoređuje i srpsku muziku.

"A najgore od svega pažnju naše mladeži, onoj koja bi po naravi stvari trebalo imati najviše snage za promene, mi smo predali na milost i nemilost beogradskoj industriji zabave", osuđivačkim tonom završio je rečenicu.

Mladi u Hrvatskoj su, prema njegovom sudu, prepušteni kiču razvrata.

Krešimir Rotim je potom objavio najslušanije pesme tokom prethodne nedelje u Hrvatskoj.Na prvom mestu našla se Mina Kostić sa pesmom "Ljubav", na drugom Aleksandra Prijović sa pesmom "Mačo men", a na trećem Devito sa pesmom "RocknRolla".

"Pažnja mladeži je okupirana time što madam Prijović treba "mačo men da je vreba kao plen". Poligamnim ljubavima Mine Kostić i maštanjem o beogradskom životnom stilu Devita, ali opasnom, za velike dečke", teatralno je istakao, a potom dodao: "Srpski svet ušao je u hrvatski javni prostor."

On dalje navodi da je pažnja mladih okupirana, a potom u isti kontekst stavlja ekonomski faktor i Ratka Mladića.

"Zarađeni kapital od prodatih karata i sponzorstava vraća se u Beograd, odakle se nakon uspešno provedenih kampanja ponovo planira novo zaokupljanje pažnje, pogotovo mladih ljudi. Da se voli sve što vole mladi, a možda i sve što voli Mladić?"

Na kraju decidno zaključuje da je Hrvatska postala nekulturna kolonija srpskog sveta.

"Najveći krvici za to su oni koji bi trebalo nositi hrvatsku kulturu i medije, koji su dobili na korišćenje javno dobro javnog prostora. Oni su našu državu pretvorili u najmodavca ustupajući javni prostor beogradskoj industriji zabave."

Ko je Krešimir Rotim?

Rotim je tokom 2025. godine izazvao polemike zbog video-snimka u kojem je iznosio tvrdnje o ustaškom pokretu i broju žrtava logora Jasenovac. Njegove izjave naišle su na kritike zbog relativizovanja zločina ustaškog režima. Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić javno je osudila takve interpretacije, dok se riječki ogranak MOST-a ogradio od objavljenog snimka, navodeći da ga je administrator objavio bez saglasnosti gradske koordinacije, navodi faktograf.hr .

(Telegraf.rs)