Ovo su najopasnija mesta u Srbiji! Krvoločna zver ovde se sreće svakodnevno: Ovi saveti vam mogu spasiti život
Srbija se priključila velikom međunarodnom projektu "LIFE DinPin Bear", u okviru kojeg se prvi put na našim prostorima sprovodi opsežno brojanje mrkih medveda uz pomoć napredne DNK analize. Ovaj projekat, koji obuhvata ukupno devet zemalja, trebalo bi konačno da pruži precizan odgovor na pitanje – koliko tačno medveda živi u našoj zemlji.
Prema dosadašnjim podacima, poznato je da najveća populacija mrkih medveda u Srbiji obitava u šumama planine Tare, dok ih odmah zatim najviše ima na Goliji. Međutim, savremene metode DNK analize omogućiće stručnjacima da mnogo preciznije utvrde njihovu brojnost, mapiraju kretanje i analiziraju genetsku strukturu ove zaštićene vrste.
Profesor dr Duško Ćirović sa Biološkog fakulteta u Beogradu naglašava da će ovo istraživanje otkriti brojne novine, a pre svega kako globalne klimatske promene utiču na život i navike ovih divljih životinja. Promene u temperaturi i dostupnosti prirodne hrane nesumnjivo ostavljaju traga na njihov ritam spavanja i ponašanje, što će ovaj projekat detaljno naučno dokumentovati.
Pored ekoloških i bioloških aspekata, projekat se bavi i pitanjima bezbednosti. Profesor Ćirović daje odgovore i na ono što javnost i planinare najviše zanima – koliko je zaista opasan susret sa ovom divljom životinjom. Edukacija građana o tome kako ostati smiren i koja su osnovna pravila ponašanja ukoliko se nađete "oči u oči" sa medvedom, ključna je za bezbedan suživot ljudi i prirode.
Kroz saradnju devet država, umrežavanje podataka i primenu najsavremenijih naučnih metoda, projekat "LIFE DinPin Bear" postaviće nove standarde u zaštiti mrkog medveda i očuvanju biodiverziteta na Balkanu i u Evropi.
Stručnjaci apeluju da je prevencija najvažnija, što znači da se prilikom kretanja kroz šumu treba povremeno oglašavati, razgovarati ili proizvoditi buku, kako se životinja ne bi iznenadila. Ukoliko do bliskog susreta ipak dođe, apsolutno najvažnije pravilo je ne paničiti i nikako ne bežati, jer medvedi imaju snažan lovački instinkt koji ih može naterati da potrče za onim ko beži.
U situaciji kada se nađete "oči u oči" sa ovom divljom životinjom, preporuka je da ostanete mirni, ne gledate medveda direktno u oči jer to može shvatiti kao izazov, i da se polako, bez naglih pokreta, povlačite unazad ne okrećući mu leđa. Poželjno je da se medvedu obraćate dubokim, smirenim tonom kako bi vas prepoznao kao čoveka, a ne kao plen ili pretnju.
Treba imati na umu da su napadi na ljude izuzetno retki i da medvedi u našim šumama u najvećem broju slučajeva žele samo jedno – da izbegnu konflikt i što pre se udalje u miru.
(Telegraf.rs/Infoliga.rs)
Video: Snimak urušenog gradilišta u Vojvode Vlahovića
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.