≫ 

Nekada najbogatija zemlja Južne Amerike danas grca u siromaštvu: Inflacija raste, dolazi do egzodusa stanovništva, a evo zbog čega je pala na samo dno (FOTO) (VIDEO)

Venecuela je bogata naftom i dokazano ima najveće rezerve ovog resursa na svetu, ali po svemu sudeći, upravo to bogatstvo podstiče mnoge ekonomske probleme

  • 11

Nekada najbogatija zemlja latinske Amerike, Venecuela se danas suočava sa hiperinflacijom, netašicom hrane, lekova i struje, zbog čega milioni ljudi odlaze iz zemlje u potrazi za boljim životom.

Kako bi pokrile sve veću rupu u budžetu, vlasti u Karakasu i dalje štampaju novac, a Međunarodni monetarni fond procenjuje da će inflacija, koja je u julu iznosila 83.000 odsto, do kraja godine dostići milion procenata.

Cene se u proseku udvostručuju na svakih 26 dana i zbog toga brojni stanovnici Venecuele jedva uspevaju da priušte osnovne potrepštine, poput hrane i sredstava za higijenu.

>>> Venecuela bez budućnosti: Ljudi su gladni, žedni i bolesni, očekuje se inflacija od milion odsto, a Maduro uvodi novu valutu (FOTO) (VIDEO)

Za šoljicu kafe donedavno je bilo potrebno izdvojiti 2,5 miliona bolivara - Foto: Tanjug/AP

Kolika kriza je zahvatila zemlju govori i činjenica da je donedavno šoljica kafe koštala čak 2,5 miliona bolivara, a postalo je veoma teško plaćati robu u gotovini.

Veliki broj Venecuelanaca u poslednje vreme opredeljuje se za elektronsko plaćanje, čak i za najmanje transakcije, inače bi, kada krenu u kupovinu, morali da nose pune torbe gotovine.

KAKO JE DOŠLO DO HIPERINFALCIJE?

Na osnovnom nivou, znatno je veća potražnja u odnosu na ponudu, pa ima više ljudi koji žele da kupe robu nego što ime raspoložive robe na stanju.

Venecuela je bogata naftom i dokazano ima najveće rezerve ovog resursa na svetu, ali po svemu sudeći, upravo to bogatstvo podstiče mnoge ekonomske probleme.

Vlada svakodnevno štampa nove količine novca koji velikom brzinom gubi svoju vrednost - Foto: Tanjug/AP

Zbog velike količine nafte, Venecuela se nikada nije trudila da proizvodi nešto drugo. Prodavala je naftu drugim zemljama, a s novcem zarađenim od izvoza ovog resursa, država je sve ostalo uvozila iz inostranstva.

Prihodi od nafte čine oko 95 odsto zarade od izvoza, a kada je cena nafte opala 2014. godine, Venecuela se suočila s nedostatkom deviza. To je zauzvrat otežalo uvoz robe na istom nivou kao i ranije i dovelo do povećanja cena i porasta inflacije.

Spremnost vlade da štampa dodatni novac i redovno povećava minimalnu zaradu, kako bi ponovo osvojila simpatije siromašnih građana, dovela je do ubrzanog porasta inflacije. Tome je svakako doprinela i bezuspešna potraga za investitorima koji bi uložili u Venecuelu, zbog čega vlada takođe štampa nove količine novca.

ŠTA POVODOM TOGA ČINI VLADA VENECUELE?

Vlada Venecuele je 20. avgusta izbacila pet nula iz stare "snažne bolivarske" valute i dala joj novo ime - "suvereni bolivar". Takođe, u promet je pušteno osam novih novčanica sa apoenima od 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 suverenih bolivara, kao i dva nova novčića.

Vlada Venecuele je 20. avgusta u promet je pustila osam novih novčanica sa apoenima od 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 suverenih bolivara - Foto: Tanjug/AP

Nova valuta je deo ekonomskog paketa mera za koje vlada ističe da su "magična formula" koja će doprineti oporavku ekonomije Venecuele.

Mere koje bi trebalo da zemlju konačno izvuku iz krize uključuju i podizanje minimalne zarade za 34 puta više od prethodnog nivoa i to od 1. septembra, kao i uključivanje suverenog bolivara u petro, nacionalnu ​​kriptovalutu za koju vlada kaže da je povezana sa naftnim rezervama.

Do uvođenja suverenog bolivara, većina građana odlučivala se na elektronsko plaćanje - Foto: Tanjug/AP

Takođe, PDV će biti povećan sa četiri na 16 procenata.

KAKO REAGUJU STANOVNICI VENECUELE?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, 2,3 miliona Venecuelanaca, što je oko sedam odsto ukupnog broja stanovnika te zemlje, napustilo je domovinu od 2014. godine kada je počela ekonomska kriza.

Prema podacima UN, 2,3 miliona Venecuelanaca napustilo je domovinu od 2014. godine - Foto: Tanjug/AP

Tokom prošle godine najveći broj njih, čak 600.000, otišao je u susednu Kolumbiju, a skoro 300.000 ljudi emigriralo je u SAD. Nešto više od 200.000 ljudi spas od krize našlo je u Španiji, a veliki broj njih su zapravo potomci Španaca koji su se 50-ih i 60-ih godina prošlog veka doselili u Venecuelu koja je tada važila za obećanu zemlju.

Svakako nije zanemarljiv ni broj onih Venecuelanaca koji su spas od nemaštine pronašli u Ekvadoru, Peruu, Čileu i Brazilu.

Uprkos brojkama koje govore o ozbiljnosti problema, izgleda da kod onih koji ostaju humor i dalje opstaje, jer su na vest o zemljotresu jačine 7,3 stepena po Rihteru, koji je pogodio sever zemlje pre nekoliko dana, Venecuelanci odreagovali šalom da je usledio zbog žurbe građana da napuste domovinu.

SA ČIME SE SUOČAVAJU ONI KOJI OSTAJU U ZEMLJI?

Iako će nova valuta verovatno na neko vreme olakšati gotovinske transakcije, njeno uvođenje izazvalo je veliku konfuziju među građanima, zbog čega su danima ispred banaka mogli da se vide nepregledni redovi.

Neki ekonomisti upozorili su da će se nova valuta uskoro suočiti sa istim problemima kao i stara, osim ako se ne reše osnovni uzroci hiperinflacije, a poslodavci navode da ne znaju kako će platiti 34 puta veći iznos minimalne zarade.

Uvođenje nove valute izazvalo je veliku konfuziju među građanima, zbog čega su danima ispred banaka mogli da se vide nepregledni redovi - Foto: Tanjug/AP

U međuvremenu, kupci se i dalje suočavaju sa praznim policama u supermarketima, a u nekim gradovima je došlo do nestašice vode i smanjenja potrošnje električne energije, čemu je svakako doprinela činjenica da godinama nije ulagano u infrastrukturu.

Veći deo stanovništva prinuđen je da kupuje pokvareno meso po bagatelnim cenama, jer im to predstavlja jedini izvor proteina. Iako se veliki broj ljudi i razbolčeo zbog konzumiranja takvog mesa, ističu da, iako takvo meso loše miriše, malo sirćeta i limuna rešava problem.

Većina građana prinuđena je da kupuje pokvareno meso, jer im i takvo predstavlja jedini izvor proteina - Foto: Tanjug/AP

I dok stanovništvo za sada uspeva da se izbori sa nestašicom vode i vrlo čestim restrikcijama struje, većina javnih bolnica u Venecueli suočila se sa velikom smrtnošću bolesnika, baš zbog toga.

Mnogi od onih koji su pobegli iz zemlje, ističu da su otišli upravo zbog toga što u sopstvenoj zemlji ne mogu da da dobiju adekvatnu medicinski negu. Trudnice prelaze granicu da rađaju, a majke odlaze u zdravstvene centre u Kolumbiji kako bi svoje bebe vakcinisale.

Stanovništvo za sada uspeva da se izbori sa nestašicom vode i vrlo čestim restrikcijama struje - Foto: Tanjug/AP

Oni koji ne mogu  da odu, često provode dane i nedelje tražeći lek koji im treba. S obzirom da je hrane sve manje, sve je više neuhranjene dece.

KOGA GRAĐANI SMATRAJU ODGOVORNIM ZA LOŠE STANJE U ZEMLJI?

Većina Venecuelanaca za loše stanje u zemlji krivi aktuelnog predsednika Nikolasa Madura i njegovog prethodnika Uga Čaveza.

Većina Venecuelanaca za loše stanje u zemlji krivi aktuelnog predsednika Nikolasa Madura i njegovog prethodnika Uga Čaveza - Foto: Tanjug/AP

Građani ističu da je socijalistička politika predsednika Čaveza trebalo da pomogne siromašnima, jer je Venecuela bila zemlja ogromne nejednakosti kada je došao na vlast, ali siromaštvo nije nestalo. Vratilo se u još većoj meri.

Najbolji primer za to je kontrola cena, koju je predstavio upravo Čavez, a kojom su osnovne životne namirnice postale znatno pristupačnije većem broju ljudi. Ipak, zbog takvog poteza, veliki broj proizvođača tih namirnica ostao je bez profita, pa je i proizvodnja stala.

Još jedna od zamerki koju građani stavljaju na Čavezov račun, jeste i jača kontrola strane valute, koja je stupila na snagu 2003. godine.

Još jedna od zamerki koju građani stavljaju na Čavezov račun, jeste i jača kontrola strane valute - Foto: Tanjug / AP

Od tada, Venecuelanci koji su želeli da razmene bolivar za dolare, morali su da se prijave državnoj valutnoj agenciji, a samo onima, za koje bi se utvrdilo da imaju validne razloge za kupovinu dolara, poput uvoza robe, bilo je  dozvoljeno da izvrše konverziju domaćće valute u stranu i to po fiksnoj stopi koju je odredila vlada.

Kako veliki broj građana nije mogao slobodno da kupuje dolare, procvetalo je crno devizno tržište, pa je u jednom trenutku, dolar vredeo čak 6,5 miliona bolivara.

Ipak, u Venecueli i dalje postoji lojalno jezgro ljudi koji podržavaju vladu i koji kažu da probleme u kojima se našla zemlja nisu izazvali ni predsednik Maduro niti njegov prethodnik, već opozicija unutar zemlje i "imperijalističkie snage" poput SAD i susedne Kolumbije.

U zemlji koju razdire hiperinflacija ima i onih građana koji ne misle da je aktuelni predsednik kriv za krizu - Foto: Tanjug/AP

Oni koji podržavaju aktuelnu vlast, ističu da su američke sankcije omele vladu u nameri da restrukturira dug, kao i da su često imali direktne koristi od vladinih socijalnih programa, a tvrde i da su, uprkos nestašicama, uslovi za život i dalje bolji nego što su bili pre nego što je Čavez došao na vlast 1999. godine.

BRAZIL RASPOREĐUJE VOJNIKE DUŽ GRANICE SA VENECUELOM

Brazilski predsednik Mišel Temer potpisao je danas uredbu kojom se nalaže raspoređivanje bezbednosnih snaga duž granice sa Venecuelom, dok je Peru proglasio "vanredno zdravstveno stanje" zbog hiljade građana Venecuele koji su prešli u te dve zemlje bežeći od ekonomske krize.

Brazilski predsednik Mišel Temer potpisao je danas uredbu kojom se nalaže raspoređivanje bezbednosnih snaga duž granice sa Venecuelom - Foto: Tanjug/AP

U Brazilu su građani protestvovali zbog pristiglih migranta iz Venecuele i napadali ih, dok je u Peruu u dve pogranične provincije proglašeno 60-dnevno vanredno zdravstveno stanje pri kome se upozorava na trenutnu opasnost po zdravlje, pre svega zbog boginja i malarije, koje stanovnici mogu da dobiju od migranata, prenosi Rojters.

Za migracionu krizu Temer je optužio venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura.

- Problem Venecuele nije više stvar unutrašnje politike, već predstavlja opasnost po harmoniju celog kontinenta - izjavio je Temer.

Najviši zvaničnici Perua, Kolumbije i Brazila sastali su se u Bogoti kako bi razgovarali o tome kako da se nose sa prilivom migranata.

U zajedničkom saopštenju objavljeno je da skoro milion građana Venecuele trenutno živi u Kolumbiji, a više od 400.000 u Peruu, od kojih 178.000 ima zvaničnu dozvolu za boravak.

Skoro milion građana Venecuele trenutno živi u Kolumbiji - Foto: Tanjug/AP

Peru i Kolumbija su se dogovorile da će razmenjivati informacije radi što boljeg praćenja putanje migracija.

Kako je najavljeno, sledeće nedelje u Ekvadoru će se sastati ministri spoljnih poslova Ekvadora i Kolumbije, a verovatno i Perua i Brazila kako bi razgovarali o problemu migracija iz Venecuele.

VIDEO: Pokušaj atentata na predsednika Venecuele, nakon eksplozije obezbeđenje skočilo na njega

(Telegraf.rs/M.I.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Suza

    29. avgust 2018 | 23:02

    Američki prsti unište sve što je napredno.

  • Pravnik

    29. avgust 2018 | 23:10

    Što ovo sve podsjeća na jednu zemlju koja je postojala do skoro na prostoru balkana.Vidjela svjetska gospoda da je test uspjeo, pa izgleda copy-paste.

  • e

    29. avgust 2018 | 21:41

    Ovako ce uskoro i Rusija. Ne proizvodi nista.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA