Putin, predsednik koji čeka "doživotni mandat": Preživeo turbulentnih 20 godina, a vladaće do 83?

Putin je za dve decenije uspeo da učvrsti poziciju Rusije na međunarodnoj poziciji, ipak njegova vlast nije bila bez turbulencija

  • 12
Vladimir Putin Foto: Tanjug/AP, Profimedia

Vladimir Putin je 7. maja 2000. godine položio zaklevu i postao predsednik Rusije. To je bila prva od čak četiri inauguracije, a kako se čini, biće ih još. Četiri meseca pre tog 7. maja, Boris Jeljcin se neočekivano povukao ostavljajući tako otvoren prolaz nekadašenjem premijeru i agentu obaveštajnih službi.

U naredne dve decenije koliko je na čelu Kremlja, Putin je učvrstio poziciju Rusije na međunarodnoj pozornici. Iako se poverenje u njega, prema nekim anketama, trenutno nalazi na istorijskom minimumu, Rusija sada glasa na referendumu koji će ovom čoveku omogućiti da vlada do čak 2036. godine.

Za ovih 20 godina, Putin je dozvolio da samo nekoliko događaja poljuljaju njegovu poziciju i Vladu Rusije. Njegova popularnost rasla je iz godine u godinu, ali su događaji poput ubistva novinarke Ane Politikovskaje, antivladini protesti 2011, trovanje bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i pad rublje na kratko vreme ostavljali utisak da su Putinovi dani na vlasti odbrojani. Ipak, svaki put se pokazalo da to nije baš tako.

Vladimir Putin Foto: Profimedia/AFP

Čečenski rat i ubistvo novinarke

Prvih nekoliko godina po dolasku Vladimira Putina na vlast bile su turbulentne i pune oružanih sukoba i napada.

U septembru 1999. godine počeo je Drugi čečenski rat, a iako je započeo nekoliko meseci pre zvaničnog stupanja Putina na vlast, tek njegovim dolaskom su počele i prave borbe na tom prostoru. Prema rezulatima ispitivanja, Putin je tada naišao na odobravanje, a godine sukoba okončane su zvanično tek 2009. kada je završena protivteroristička operacija.

Nekoliko meseci nakon što je položio zakletvu dogodila se katastrofa sa nukleanom podmornicom "Kursk". U najgoroj pomorskoj katastrofi u istoriji Rusije, 12. avgusta 2000, poginulo je 118 članova posade.

Četiri godine kasnije dogodio se Beslan. Naoružani militanti upali su u školu u Beslanu u Severnoj Osetiji, nedaleko od granice sa Gruzijom 1. septembra i tom prilikom ubijene su 333 osobe, uključujući 186 dece. Više od 800 ljudi je povređeno i ovo se smatra najsmrtonosnijim napadom u istoriji Rusije.

Ruska vlada našla se pred velikim problemom 2006. godine nakon ubistva novinarke Ane Politkovskaje koja je stradala baš na Putinov rođendan. Bila je novinarka "Nove gazete", lista poznatog po izveštavanju o ratu u Čečeniji. Upucana je 7. oktobra 2006. godine u liftu u svom domu, a počinioci su osuđeni na 11 godina zatvora. Ipak, naručioci zločina nikada nisu nađeni.

U trenucima dok je Putin obavljao funkciju premijera, tadašnji predsednik Dmitrij Medvedev je u avgustu 2008. godine objavio početak operacije "za postizanje mira". Rat između Rusije i Gruzije u Južnoj Osetiji trajao je pet dana, a prema zvaničnim podacima Tbilisija oko 20.000 Gruzijaca napustilo je taj region kao rezultat konflikta. Sukob se završio porazom armije Gruzije.

Antivladini protesti i sukobi u Ukrajini i Siriji

Popularnost Vladmira Putina i tadašnje njegove vlade opala je delimično 2011. godine kada su otpočeli masovni antivladini protesti. Sve je počelo nakon izbora za rusku Dumu 4. decemebra, koji su, prema tvrdnjama opozicije, održani uz brojne nepravilnosti. Nezadovoljstvo se prenosilo na ulice mesecima, a 6. maja 2012. godine se desetine hiljada ljudi sukobilo sa policijom na Trgu Bolotnaja. Protiv nekih demonstranata tada su podnete krivične prijave.

Poverenje u Putina nije mnogo skočilo ni 2014. godine, kada je ceo svet upirao prstom u Rusiju zbog sukoba na istoku Ukrajine. Podršku u trenutku aneksije Krima davalo mu je oko 70 odsto Rusa. Rezultate referenduma o Krimu ne priznaje ni Ukrajina ni većina članica UN.

Sukobi u Ukrajini otpočeli su 2014. nakon pada Viktora Janukoviča. Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku, koji nisu bili saglasni sa politikom Kijeva, zahetevali su autonomiju, a Zapad je optužio Rusiju za učešće, što je Moskva negirala.

U tom trenutku, u julu 2014, dogodila se još jedna katastrofa. Avion Malezija erlajnsa MH17 sa 298 ljudi oboren je nad Ukrajinom. Avion se kretao iz Amsterdama za Kuala Lumpur i pogođen je navodno ruskom raketom. Svi putnici i članovi posade su poginuli.

Jedan drugi oružani sukob naišao je međutim na odobravanje. Rusija je 2015. godine pokrenula operaciju u ratom zahvaćenoj Siriji i to na strani Damaska. Eskperti veruju da je upravo zahvaljujući Moskvi sirijski predsednik Bašar al Asad uspeo da ostane na vlasti i oslabi terorističke grupe i opoziciju. Zapad je Moskvu optuživao da pomaže Asadovom režimu i učestvuje u ubijanju civila.

Za kraj turbuletnog perioda dogodilo se još jedno ubistvo. Lider opozicije Boris Nemcov ubijen je nedaleko od Crvenog trga u Moskvi 27. februara 2015. godine. I u ovom slučaju su počinioci osuđeni na zatvorske kazne, ali nalogodavci nisu utvrđeni.

Malezijski avion MH17 suđenje Malaysia Airlines Flight MH17 Foto: Tanjug/AP

Trovanje Skripaljevih i reforme

U periodu od 2018. godine vlast Vladimira Putina nalazi se na uzdrmanom putu. Osim što je te godine nakon trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije u Velikoj Britaniji pola sveta proteralo ruske diplomate, i u samoj zemlji izbijali su povremeni protesti.

U junu je vlada predstavila zakon po kom se podižu uslovne godine za penziju, što je dovelo do protesta. Ipak, oni nisu doveli do promena, pa je tako reformama granica podignuta na 60 za žene i 65 za muškarce.

Stepen odobravanja opao je i u januaru prošle godine, te je tokom leta ponovo bilo demonstracija.

Sergei Skripal, Segej Skripalj Foto: Profimedia/TASS

Još 16 godina

Pred Rusima je sada važan zadatak prema kom će birati da li su za ustavne promene koje će dozvoliti Vladimiru Putinu da, ako bude izabran, ostane na vlasti do 2036. godine, umesto da se povuče 2024.

Ustavni sud je 16. marta odobrio amandmane koje je predlođio predsednik, što mu je prokrčilo put da bude doživotni predsednik.

Ruska Komunistička partija pokrenula je kampanju u kojoj poziva pristalice da glasaju protiv amandmana, te su se poslanici ove partije izjasnili protiv.

Jedan od najpoznatijih opozicionara Aleksej Navaljni traži bojkot glasanja, pogotovo što se u ovim trenucima događa i epidemija korona virusa, a Rusija je jedna od najteže pogođenih zemalja.

Video: Putina maskirali od glave do pete: Ovako se predsednik Rusije čuva u jeku korona virusa

Nakon više od dva meseca blokade, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin je 6. juna ukinuo mere restrikcije, te mnogi veruju da politika Kremlja stoji iza ove odluke. Uz to, u Moskvi je pre nekoliko dana održana i vojna parada povodom Dana pobede sa šest nedelja zakašnjenja.

Kritikovan zbog načina na koji se nosi sa pandemijom, Putinova popularnost je trenutno na oko 59 odsto što je istorijski minimum, prema podacima agencije Levada. Kremlj očekuje da će izlaznost na referendum biti 55 odsto i da će šest od 10 birača glasati za amandmane.

Video: Mali, ti ne možeš biti veteran: Putin iskulirao Lukašenkovog sina

(N. Z.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Diktator

    28. jun 2020 | 18:12

    Lepo društvo; Kim, Putin, Lukašenko, Erdogan, Xi Điping, Milo i AV. Doživotni predsednici.Republike pretvorene u doživotne monarhije...

  • PETAR 1

    28. jun 2020 | 17:28

    Nekog ceka dozivotni mandat , nekog dozivotno siromastvo a nekog dozivotna robija (Turska), to je politika, a Vi narode glasajte za dozivot- ni-no-na.

  • ❤️🇷🇺 Moskva🇷🇸

    28. jun 2020 | 15:58

    Bravo Putine!!! Imaš moju podršku!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA