Devojčice iz porodičnog pakla otišle u pakao prihvatilišta: "Ujak me prodao, staratelj silovao"

Direktor sigurne kuće optužen da je zlostavljao maloletne štićenice. Već godinu dana je prošlo od hapšenja, suđenje još nije počelo

  • 3
Pedofil, pedofilija, silovanje, nasilje u porodici, nad decacima, muskarcima, dete, zlostavljanje, maltretiranje Foto-ilustracija: Profimedia/Alamy, Pixabay

Kada je Patriciju, kada je imala samo 11 godina, preuzela policija, osetila je olakšanje. Ujak ju je prodao njenom nastavniku. Silovana je i ostavljena u Kalangali u Ugandi...

Patricija je mislila da se njena sreća promenila kada su joj policajci u lokalnoj stanici rekli da u blizini živi čovek koji pomaže žrtvama seksualnog nasilja, poput nje.

- Veliki, debeli, matori muzungu (stranac ili belac, prim. aut.) je došao po mene. Rekli su mi da on brine o devojčicama koje su u mojoj situaciji - priča Patricija pod pseudonimom za CNN.

Ona kaže da su joj rekli da je Beri dobar čovek, koji će brinuti o njoj.

- Bila sam malo uplašena, ali sam mislila da će biti uredu, jer postoje i druge devojčice kao ja - priseća se ona.

Beri je bio Bernhard Glejser, Nemac, koji je sebe opisivao kao medicinskog radnika u penziji. On je sa suprugom osnovao "Berijevo mesto", dečiji dom u Kalangali 2006. godine.

Na veb sajtu doma piše da je Glejser obezbedio krov nad glavom za desetine devojčica koje su pretrpele fizičko, seksualno, emotivno, i psihološko zlostavljanje i nasilje, i za devojčice koje su krijumčarene, napuštene i koje su porodice i staratelji odbacili.

- Za moju decu ja sam i majka i otac. Ja sam sve - govori Glejser u promotivnom video snimku.

Međutim, pet žena, koje su u ranim ili srednjim dvadesetim, među kojima je i Patricija, svedoče za CNN da ih je Glejser seksualno i emotivno zlostavljao u "Berijevom mestu". Imena žrtava su promenjena kako bi im bio zaštićen identitet. Ove mlade žene kažu da ih Glejser svako malo podvrgavao "ispitivanjima vagine", koja su uključivala diranja intimnih delova tela. Teroa ih je da spavaju u njegovom krevetu gde ih je seksualno zlostavljao.

Kada bi se usprotivile, Glejser bi im pretio da će ih izbaciti na ulicu. Žrtve kažu da su zbog ovoga mnoge devojčice, koje su i prethodno bile žrtve zlostavljanja, odlučile da ćute o zverstvima.

Berijev dom je samo jedan od stotina takvih koji ilegalno rade u Ugandi. Dečji dom bi trebalo da bude registrovan u Ministarstvu za rad i socijalna pitanja. Tokom 2018. godine, vlada Ugande je saopštila da planira da zatvori oko 500 neregistrovanih domova širom zemlje.

Nedostatak kontrole nadležnih službi i "otvorena vrata" za strane investitore i volontere dovelo je do toga da devojčice poput Patricije budu živo meso i podložne zlostavljanju. Beri je uhapšen tek u februaru prošle godine, nakon što je više od decenije držao dom. Sam se predao policiji, a u aprilu je protiv njega podignuta optužnica za krijumčarenje ljudi, jedan napad i nezakonito upravljanje domom za decu.

Kada je policija u februaru upala u njegov dom, unutra je bilo 13 devojčica. Ostale štićenice su navodno bile u školi. Prošlo je više od godinu dana od njegovog hapšenja, a suđenje Glejseru je odloženo bar osam puta, jer su njegovi advokati stalno tražili odlaganje ročišta, pozivajući se, između ostalog, na njegovo teško zdravstveno stanje jer se, kako su naveli, Glejser leči od raka.

Prema poslednjim informacijama CNN, Glejser je bio smešten na Onkološkom institutu u Ugandi, gde je čekao odluku o kauciji. Njegov advokat je u pisanoj izjavi za američki mediji demantovao da je njegov klijent počinio ijedno delo koje mu se stavlja na teret i istakao da je Glejser u veoma teškom zdravstvenom stanju.

Advokat je rekao i da Beri Glejser ima dovoljno dokaza i svedoka koji će govoriti u njegovu korist, te da će "lažna optužnica pasti u vodu".

Lekarski pregledi i raspored spavanja

Mlada žene i devojčice koje su bile smeštene u Berijevom domu rekle su za CNN da su bile podvrgnute lekarskom pregledu odmah čim su došle u dom, te potom redovnim "vaginalnim pregledima". Devojčice su imale jedva pet godina kada bi im bilo naređeno da se skinu gole kako bi Glejser mogao da ih pregleda i da im "gurne lek protiv kandide".

Žrtve kažu da su se ti pregledi uglavnom događali pod tušem. Tvrde i da im se Beri predstavio kao lekar, ali njegovi advokati tvrde da je on psihoterapeut, a ne lekar opšte prakse.

- Posle par puta sam mu rekla da ja to mogu da uradim, ali on je i dalje nastavio da mi gura lek dole i posle toga. Tvrdio je da imam seksualno prenosivu bolest - priča Patricija, koja sada ima 20 godina i studira.

Ona kaže da je policija Beriju dala rezultate testove na seksualno prenosive bolesti uoči njenog prijema u dom i da veruje da nijednog trenutka nije bila zaražena nečim.

Glejser je svoje zlostavljanje pravdao "profesionalnošću".

- Jedini put kada bi dirao svoje devojčice na intiman način bilo je u situacijama kada sam im aplicirao lek i uvek uz njihov pristanak. Ovo je procedura koju sprovodimo iz zdravstvenih razloga i često uz asistenciju treće osobe poput medicinske sestre ili babice - pravdao se pre nekoliko godina Beri na upit novinara da li je istina da je neprimereno dodirivao štićenice.

Ipak, pojedine devojčice koje su bile u njegovom domu tvrde da su ovi lekarski pregledi bile samo uvod u zlostavljanje.

- Jednom sam ušetala u njegovu sobu i pronašla malu decu kako ga masiraju dok je on bio polu nag - tvrdi Šeron (17), koja je u tom trenutku imala svega 12 godina kada je smeštena u Berijev dom.

Ona tvrdi da joj je Beri tada tražio da im se pridruži, govoreći da mora da se masira zbog raka i dijabetesa.

Šeron i još nekoliko devojaka tvrdi da im je tražio da naprave raspored spavanja, kako bi svake noći neka od njih spavala u njegovom krevetu.

- Rekao je da raspored ni slučajno ne kačimo u dnevnoj sobi jer bi neko od posetilaca mogao da pita za šta je to raspored. Prvi put kada sam spavala kod njega u sobi počeo je da me masira tokom noći. Dirao mi je grudi, ljubio mi je usne - tvrdi Šeron.

Druge devojčice kažu da im je gurao prste u polni organ i da ih je primoravao na oralni seks govoreći da je "to normalno u njegovoj kulturi".

Kada mu je Šeron zapretila da će ga prijaviti, on joj je rekao da će završiti u žbunu iz kog je i došla. Nakon toga iz straha više nije progovarala. Znajući da nema gde drugo da ode, u njegovom domu je provela pet godina, i svake nedelje je bar jednu noć morala da spava u njegovom krevetu.

Mnoge žrtve kažu da ih je strah od toga da će završiti na ulici, gladni i nemoćni, sprečila da progovore o zverstvima koje su proživele. Pojedine su iz istog razloga i branile Glasijer kada je prvi put uhapšen 2013. godine.

Sistem koji podstiče nasilje

Kako bi prikrio tragove, Glesijer je davao mito lokalnim zvaničnicima i koristio mrežu nasilnika u Kalangali, koji su pretili svakom koji je govorio protiv njega, tvrde devojčice koje ga optužuju za zverstva. Međutim, njegovi advokati tvrde da su optužbe o davanju mita neosnovane.

Socijalni radnici i advokati koji zastupaju prava maloletnika kažu da ljudima poput Glasijera nije teško da zlostavljaju devojčice u Ugandi jer zakonom nisu regulisane odredbe o dečjim domovima.

- Kada vidite belog čoveka pomislite da su to ljudi koji mogu dosta toga da urade. Zato ljudi poput Glejsera koriste te privilegije da eksploatišu naše stanovništvo - kaže Olivija Alaso, podpredsednik organizacije "No White Saviors", koja pomaže da se zbrinu žrtve iz Berijevog doma.

- Vlasti bi trebalo da odrade detaljnu proveru pre nego što takvim ljudima daju vize i da provere čime se ti ljudi bave u našoj zajednici - kaže Alaso i dodaje da je bilo očigledno da u Berijevom slučaju "nešto ne štima".

- Kako da on živi u istom smeštaju kao i sve te devojčice i da to nikom nije sumnjivo - pita se ona.

Karolina Bankuša, stručnjak za zaštitu dece i bivši službenik pri odeljenju za izvršenje krivičnih sankcija kaže da se ovo događa jer Uganda nema alternativu kada se govori o zbrinjavaju i zaštiti dece.

- U Berijevom slučaju da li su roditelji zaista morali da predaju decu na odgoj potpunom neznancu. Ukoliko je trebalo dete da izmeste iz porodice da li je Berijevo sirotište zaista bilo najadekvatnije da preuzme brigu o tim devojčicama ili su postojale druge opcije? - pita Bankuša.

U Tužilaštvu navode da se sumnja i da je Glejser koristio rešenja o hraniteljstvu da bi dobio puno starateljstvo nad pojedinim devojčicama, što je rupa u zakonu koju su do pre par godina stranci u Ugandi masovno koristili da bi usvojili decu, bez da borave najmanje 10 godina u zemlji, kao što nalaže zakon.

Prema pojedinim istraživanjima jedna od tri devojke starosti od 18 do 24 godine prijavljuje da je kao dete doživela seksualno zlostavljanje.

Endi Vajlks, građevinac iz Velike Britanije koji je volontirao mesec dana tokom 2017. godine u Berijevom domu rekao je da je posumnjao da Beri zlostavlja decu kada je video da devojčice spavaju kod njega u krevetu, ali da nije znao kome to da prijavi.

Kasnije mu je, kako kaže, jedna devojčica potvrdila sumnje, priznavši mu da ju je Glejser zlostavljao gurajući joj prste, igračke, vibratore i primoravajući je na oralni seks od njene 12 godine.

Tada je on pozvao socijalnog radnika koji je pokrenuo slučaj protiv Berija 2018. godine. Nakon što je Beri uhapšen prošle godine, taj socijalni radnik je primio mnogo pretećih poziva i poruka. Jedan od pet brojeva sa kojeg su mu stizale pretnje pripada Berijevoj ženi Ingrid Dilen.

Ingrid je takođe bila uhapšena u februaru 2020, ali je nakon saslušanja puštena i sada je u Belgiji.

Žrtve kažu i da su i one, ali i članovi njihovih porodica takođe dobijali pretnje.

I ranije ga sumnjičili za zlostavljanje dece, ali nikom ništa

Iz policije su saopštili da je Beri tokom 2013. sumnjičen za zlostavljanje devojčica starosti od 8 do 11 godina, takođe u domu.

Načelnik policije je rekao da su pojedine devojčice ispitane te da su pojedine imale u to vreme već ugrađene kontraceptivne implante. Beri je policiji objasnio da je implante devojčicama "ugradio preventivno", kako se ne bi dogodilo da zatrudne sa lokalnim dečacima.

Državni tužilac je nakon toga nastavio da skuplja dokaze protiv njega, koji su doveli do podizanja optužnice. Međutim, te iste devojice i njihovi roditelji su na sudu na kraju svedočili u Berijevu korist, te je optužnica odbačena.

- Bili smo šokirani i zabrinuti, ali ništa nismo mogli da uradimo - kaže načelnik.

Dok je Glejsijer bio u pritvoru, Patriciju je policija vratila ujaku koji ju je podvodio kada je imala samo 11 godina. Kako nije imala gde, vratila se kod Berija u dom čim je pušten iz pritvora. Nažalost, tada je Beri postao još gori i više nije strahovao ni od čega.

Patricija i dalje čeka dan kada će svedočiti pred sudom i nada se da će dočekati da pravda pobedi.

Niko ne može ni da kaže da li će se to ikada dogoditi, jer se šuška da Beri pokušava da sklopi nagodbu sa tužilaštvom, te da će biti izručen Belgiji.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lona

    5. jun 2021 | 15:16

    Da budem prva koja ostavlja komentar, jer ljudi jednostavno ne znaju šta da kažu i kako da komentarišu dogadjaje sa drugih kontinenata, gde ako odemo malo u unutrašnjost, bicemo pojedeni za ručak. Ako u jednoj kolibi živi nekoliko generacija zajedno, gde je za nas nezamislivo zlostavljanje svakodnevno, i gde se umire od gladi, i niko ništa ne čini, ne vidim poentu ovako dugog članka. Mislim da ga niko procitao nije do kraja. Apsolutno je nemoguće da bilo ko od nas utiče na bilo šta tamo, niti da se previše udubljuje, i zato komentara i nema.

  • Mirko

    5. jun 2021 | 16:48

    Ja ga pročita a bolje da nisam pomoći ne možem a sutra ćemo već zaboraviti na ovo .

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA