
Šta piše u ključnom članu 5 sporazuma Rusije sa Donjeckom i Luganjskom
Predsednik Rusije Vladimir Putin juče je priznao nezavisnost samoproglašenih država - Luganske i Donjecke Narodne Republike kao suverenih nacija, a zatim je naredio oružanim snagama da se pobrinu za očuvanje mira u Narodnoj republici Donjeck i Narodnoj republici Lugansk, a u skladu sa ukazom koji je potpisao.
Na ovu odluku žestoko su reagovale zapadne sile, a pominju se i ekonomske i druge sankcije Moskvi zbog ovog poteza.
Uz priznanje nezavisnosti, između Rusije i Luganske i Donjecke republike biće potpisani sporazumi o prijateljstvu i saradnji, a ruska Duma je u ponedeljak objavila nacrte ovih dokumenata, u kojima se predviđa "zajednička odbrana protiv spoljnog agresora i pravo da se koristi vojna infrastruktura druge države potpisnice sporazuma", između ostalog, prenosi Russia Today.
Od posebnog interesa je član 5 sporazuma, koji daje stranama potpisnicama pravo da "grade i poboljšavaju vojnu infrastrukturu, baze i druge objekte na svojim teritorijama". Kremlj je već naredio ruskim trupama da se stacioniraju na teritorijama Luganske i Donjecke republike kao "mirotvorci", dok čekaju formalni sporazum o vojnoj saradnji.
Član 6 zabranjuje državama potpisnicama sporazuma da "uđu u bilo kakve blokove ili saveze koji su suprotstavljeni nekoj od potpisnica", i zabranjuje korišćenje teritorije potpisnica za vršenje vojnih operacija protiv druge strane sporazuma.
U članu 11 se omogućava slobodno kretanje građana između dve potpisnice, i obavezuju se i Rusija i Luganska i Donjecka republika da "razvijaju i implementiraju niz mera kojim se reguliše ulazno-izlazni režim sa svojih teritorija ili trećih zemalja".
Član 13 obavezuje potpisnice da štite "etničke, jezičke kulturne i religiozne identitete nacionalnih manjina na svojim teritorijama i da stvaraju uslove da se ovi identiteti čuvaju i razvijaju", dok im se garantuju individualna i kolektivna manjinska prava, i garantuje da neće biti pokušaja da se asimiluju protiv svoje volje.
Donjeck i Lugansk su proglasili nezavisnost od Ukrajine 2014. godine, posle prevrata u kojem je smenjena vlast u Kijevu. Tada su tražili priznanje od Rusije, ali je Moskva odbila, uz obrazloženje da je njihov konflikt "unutrašnja stvar Ukrajine".
Rusija se pridružila Francuskoj i Nemačkoj u takozvanom Normandijskom formatu, kako bi posredovala primirje između pobunjenika i Kijeva u Minsku 2014-2015. godine. Proces je predvideo da Kijev da Luganskoj i Donjeckoj oblasti široku autonomiju.
(Telegraf.rs)
Video: MUP: Od početka godine zbog korupcije podnete krivične prijave protiv 657 osoba
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Marjan Mitrović
Ne znam šta hoće USA-a čovek uradio sve po njihovom principu samo na moran način. Isto tako su oni ušli na Kosovo-SRBIJA,samo što on nije nikoga bombardovao!
Podelite komentar
Dosta!
Dosli su Rusima na prag kuce kao nekad Hitler.Eeee.. nece moci. 🐯
Podelite komentar
Knez
Hoce li Crna Gora uvesti sankcije Rusiji, zna li se sta? 😂
Podelite komentar