"U ruskim filtracionim kampovima čuli su se jecaji ljudi": Ambasadorka Bet van Šak za Telegraf

Temom filtracionih kampova u okupiranim ukrajinskim regionima bavi se ambasadorka SAD Bet van Šak iz Kancelarije za globalno krivično pravosuđe Stejt Departmenta, koja je u izjavi za Telegraf, na brifingu koji je organizovala Ambasada SAD u Beogradu, rekla da su slični scenariji ranije viđeni u Čečeniji, Siriji, Gruziji

  • 12

Ruski kampovi za filtriranje koji su do sada identifikovani u Donjecku služili su za istraživanje, ispitivanje, a u nekim slučajevima i navodno mučenje uglavnom ukrajinskih građana i vojnika, piše u izveštaju koji je objavio Jejl.

Izvori bliski ruskoj vladi, saopštili su da su ruske vlasti navodno ispitivale, pritvorile i deportovale između 900.000 i 1,6 miliona Ukrajinaca, među kojima i veliki broj dece.

Stručnjaci tvrde da su pomoću satelitskih snimaka do sada uspeli da identifikuju 21 ovakav objekat u Donjecku, a sumnja se da ovakvi kampove postoje i u drugim okupiranim regionima, mada konkretnih dokaza još uvek nema.

Temom filtracionih kampova u okupiranim ukrajinskim regionima bavi se ambasadorka SAD Bet van Šak iz Kancelarije za globalno krivično pravosuđe Stejt Departmenta, koja je u izjavi za Telegraf, na brifingu koji je organizovala Ambasada SAD u Beogradu, rekla da su slični scenariji ranije viđeni u Čečeniji, Siriji, Gruziji.

- Rusija ima tačan šablon po kom radi u ovakvim situacijama. Sistem filtracije je samo deo te igre. Rusija koristi ove filtracione kampove kako bi razvrstala ljude na one kojima mogu da veruju i one koji bi mogli da opstruiraju pokušaj Rusije da anektira delove Ukrajine. Sličan princip viđali smo i ranije - rekla je ambasadorka za Telegraf.

SAD procenjuju da je samo u julu navodno više od 1.800 dece prebačeno iz Ukrajine u Rusiju. Mnogi od njih su odvojeni od svojih porodica, odvedeni su u sirotišta, a zatim su data na usvajanje u Rusiji. Na pitanje Telegrafa da li SAD imaju tačne podatke o tome šta se događa sa ljudima koji su navodno prisilno odvedeni u Rusiju ambasadorka kaže da je istraga još uvek u toku.

Odesa Ukrajina rat Foto: Tanjug/AP

- Postoje određeni limiti u vezi sa prikupljanjem podataka. Rusija vrši pritisak na sve nezavisne novinare i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima. Upravo ti ljudi su naš izvor informacija. Postoje svedočenja ljudi koji su prošli kroz filtracione kampove, koji su nekako uspeli da se domognu granice sa Baltičkim državama i ispričaju svoju priču novinarima i istraživačima - rekla je ambasadorka van Šak.

Ona zatim dodaje da u ovim kampovima postoje drugačiji principi ophođenja prema civilima i vojnicima.

- Ljudi koji su bili u ovim kampovima za filtraciju, ali nisu bili podvrgnuti mučenju kažu da su u više navrata čuli jecaje ljudi koji su zvučali kao da ih neko muči. Teško je i da zamislimo kroz šta su prolazili ti ljudi. Onog trenutka kada više ljudi bude u stanju da pobegne i ispriča šta mu se dogodilo tokom procesa filtracije u ruskim kampovima, bićemo u prilici da više naučimo o ovom procesu. Ljudi iz nezavisne organizacije koju je osnovala SAD konstantno prate nove slučajeve, proveravaju društvene mreže ljudi nestalih i satelitske snimke kako bi pokušali da što bolje razumeju šta se tamo dešava. Oni zatim ove informacije dele sa organizacijama za ljudska prava, novinarima i ljudima koji razgovaraju sa svedocima. Sve ovo bi uskoro moglo da nam da bolju uvid u to šta se dogodilo sa ljudima koji su podvrgnuti filtraciji - kaže ona.

Kako funkcioniše sistem filtracije?

Ambasadorka je tokom brifinga za novinare saopštila da je za sedam meseci, koliko traju sukobi u Ukrajini, više od sedam miliona ljudi napustilo zemlju, dok je više od šest milona primorano da pobegne u drugi kraj države koji je pod kontrolom Kijeva.

- Humanitarnu pomoć treba više od polovina stanovnika, a međunarodna zajednica se trudi da im tu omoć obezbedi. Kao što znamo ruska agresija na Ukrajinu praćena je brojnim ratnim zločinima. Pronašli smo tela ljudi kojima su ruke bile vezane. Čuli smo ispovesti žena i devojčica koje su žrtve seksualnog nasilja, a takođe postoje i snimci ljudi koje su katrirali ruski vojnici - kaže ona.

Ona je rekla da su se prema nekim izveštajima slični zločini odvijali i u ovim filtracionim kampovima. Prema dostupnim izveštajima, proces filtracije odvija se u četiri faze.

- Onima koji prođu ispitivanje dozvoljeno je da borave u oblastima koje su pod kontrolom Rusije. Ukoliko ne prođu mogu da budu deportovani u Rusiju, čak i u neke regione koji su dosta udaljeni od granice sa Ukrajinom, ili mogu da budu podvrgnuti dodatnom ispitivanju koje često uključuje mučenje, a u nekim slučajevima i ubistvo - kaže ambasadorka.

Ambasadorka kaže da sudbine svih onih koji budu nasilno prebačeni u Rusiju postaju kao crna kutija. Zbog toga i strahuje da su zvanične brojke mnogo veće od stvarnih.

Ona je dodala da u ovom procesu čak ni deca nisu bila pošteđena.

- Postoje izveštaji da su deca iz Ukrajine odvedena u Rusiju, a zatim su dati na usvajanja. Međunarodna zajednica je složna oko toga da oni koji su odgovorni za ove zločine budu izvedeni pred lice pravde. SAD podržavaju nacionalne sudove u Ukrajini u procesuiranju ovih zločina. Naši stručnjaci rade ruku pod ruku sa ukrajinskim stručnjacima, a u ceo proces uključen je i Međunarodni krivični sud koji je pokrenuo istragu, a u ceo proces uključile su se i mnoge evropske države - kaže van Šak.

Van Šak tvrdi da je ovaj sistem filtracije uspostavljen još 24. februara, kada je počeo sukob u Ukrajini.

Da li nam preti nova eskalacija sukoba?

Na pitanje kako komentariše situaciju sa Kadirovim, Jebgenijem Prigožinjim i novoizabranim ruskim generalom Sergejem Surovikinjem, ambasadorka tvrdi da bi sukobi mogli uskoro da eskaliraju.

Sergej Surovikin, Sergey Surovikin Novi komandant ruske vojske u Ukrajini Foto: Tanjug/AP

- Po onome što smo do sada videli očekujem da će sukobi dodatno da eskaliraju. Kada je rat počeo ono na šta smo se svi fokusirali bili su napadi na civile i civilnu infrastrukturu širom Ukrajine. Kako su istražitelji imali prilike da detaljnije istraže delove Ukrajine koju je oslobodila domaća vojska, videli smo različite vrste nasilja. Ovo su bili dokazi zlostavljanja i mučenja žena i devojčica, ljudi su prisilno zaključavani u podrume. Neka mesta su čak i nakon oslobađanja bila opasna zbog brojnih mina. Čak nam je i situacija koja se dogodila prošlog vikenda pokazala znake eskalacije - rekla je ambasadorka na brifingu.

Ona dodaje da sve države sveta moraju da se ujedine.

- Postoje neke države poput Kine koje bi mogle da imaju veliki uticaj i da bi Rusija mogla da ih sasluša. Kina je jako moćna, njen glas je jako važan i nadam se da će tražiti od Putina da zaustavi eskalaciju sukoba, da je natera da sedne za pregovarački sto i usresredi se na uspostavljanje mira - kaže ona.

Van Šak se takođe osvrnula i na termin "genocid" koji Ukrajina sve češće koristi kada govori o navodnim ratnim zločinima u toj zemlji.

- Genocid podrazumeva nasilje nad konkretnom grupom. S obzirom na to da smo svedoci brojnih zločina koje je počinila Rusija, zbog prisilnog oduzimanja dece, fokusiranja na "deukrinizaciju" zemlje, odbijanje Rusije da prihvati postojanje ukrajinske nacije, mnogi daju sebi za pravo da koriste termin genocid. Ja smatram da je ovo jaka reč jer moraju da postoje dokazi da Rusija ima nameru da uništi Ukrajinu i još uvek to nije dokazano, ali svakako da postoje veliki rizici da bi do toga moglo da dođe - rekla je ona na brifingu za novinare.

Oštro osudila napade širom Ukrajine

Ambasadorka je na kraju u izjavi za Telegraf oštro osudila napade koji su se prethodnih dana dogodili širom Ukrajine.

- Napadi koji su se dogodili ranije ove nedelje, a koji su obuhvatili i civilnu infrastrukturu nasumično širom zemlje, jasan su pokazatelj da meta nisu bili vojni objekti, već je cilj bio da se teroriše ukrajinski narod. Oni ne znaju kada bi sledeći napad mogao da se dogodi, kakve će posledice biti, koliko će vremena proći između dva napada. Upravo takav osećaj dovodi ljude do ivice izdržljivosti, stvara im traume i ovo što se dogodilo bi samo po sebi mogao da bude ratni zločin. Terorisanje civila je jedan od zločina koji priznaje Međunarodni haški sud - rekla je ambasadorka za Telegraf.

Ona tvrdi da je ovaj rat izazvao teške posledice po Rusiju, ali i ostatak sveta.

- Videli smo slučajeve ljudi koji pokušavaju da pobegnu od ovog rata koji je pokrenuo predsednik Putin. U ovom ratu najviše je propatila Ukrajina, kao i okolne zemlje. Mnogi su pogođeni raznim krizama, a sve će biti mnogo gore kako dolazi zima. U celoj situaciji postoji samo jedan agresor a to je Rusija, postoji jedna strana koja želi eskalaciju sukoba, a to je Rusija i postoji samo jedna osoba koja sve ovo može da okonča, a to je predsednik Putin - rekla je ambasadorka.

Video: Snimak eksplozije na Krimskom mostu

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Brta

    12. oktobar 2022 | 23:05

    Videli smo mi i kuknjavu vaših vojnika u Iraku. O tome slabo govorite jer vam to ne odgovara. Nema sranja na svetu a da vaši prsti nisu umešani.

  • Laza

    12. oktobar 2022 | 22:57

    Pravi su se našli da govore, pola planete je vaš filtracioni kamp...

  • Miro

    12. oktobar 2022 | 23:23

    Prvo u zemlju uvedete"demokratiju" na svoj način onda formirati grupe hajkača i lajača na one koji ne prihvataju vašu istinu. Pa mislite da vam misleći svet veruje. Ne ne veruje vam, oni vas osuđuju, a oni drugi za koje je vaša priča prihvatljiva nemaju problem sa vašom pričom imaju težak životni problem koji je medicinske prirode .

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA