Vreme čitanja: oko 3 min.

Zgrada od stakla ostala netaknuta u razornom zemljotresu: Objašnjeno kako je to moguće

Vreme čitanja: oko 3 min.

Za razliku od obližnjeg hotela Grand Isias, koji je uništen u potresu, Kulturni centar, koji je izgrađen 2020. godine u Adijamanu izdržao je dva razorna zemljotresa i na stotine naknadnih potresa

  • 5
Kulturni Centar Commagene,, Adıyamanu Printskrin: Google maps

Dok širom Turske hapse investitore i građevince zbog sumnje da su nesavesnim radom doprineli rušenju zgrada u razornim potresima koji su 6. februara pogodili tu zemlju, ceo svet priča o staklenoj zgradi koja je izdržala više od 250 potresa i ostala čvrsto da stoji.

Zgrada Kulturnog centra u Adijamanu nije pretrpela oštećenja u potresu, a stručnjaci ističu da ovo nije veliko čudo i dodaju da će svaka zgrada, koja je zidana po standardima, izdržati razoran zemljotres.

Za razliku od obližnjeg hotela Grand Isias, koji je uništen u potresu, Kulturni centar, koji je izgrađen 2020. godine u Adijamanu izdržao je dva razorna zemljotresa i na stotine naknadnih potresa.

Zgrada je zidana na mestu gde je nekada bila biblioteka, koja je uništena u potresu 2017. godine.

Objekat je podignut pod nadzorom Ministarstva za industriju i tehnologiju, po standardima EU, pošto je izgradnja finansirana iz fondova EU.

Arhitekte Javuz Ozkaija i Sinan Erbug su nadgledali proces projektovanja i izgradnje, Nezih Alatas je bio konsultant, a Onur Ildiz kontrolisao je izgradnju u ime guvernera Adijamana.

Hotel Grand Isias, Adıyamanu Hotel koji je uništen u potresu Printskrin: Google maps

Arhitekta Nezih Alatas koji je bio pomoćnik vođe konsultantskog tima i nadgledao izgradnju zgrade obložene staklom, rekao je za Hurriyet "trikove" za sprečavanje oštećenja zgrade u zemljotresu.

"Postoji regulacija protiv zemljotresa koja je obnovljena 2018. godine. Ova zgrada je izgrađena u skladu sa propisima. Uradili smo sve vrste testova na gvožđu koje je postavljeno na stubovima. Izvršili smo sva ispitivanja betona i uradili grubu konstrukciju objekta i pregledali ga. Prošli smo svet detalje i proračune prema opterećenjima. Osigurali smo da utrošeni novac ide na pravo mesto, da se troši na pravi način, da se troši na pravi materijal i da se izrada pravilno obavlja pod našim nadzorom. Uredba obezbeđuje visok standard bezbednosti. Strogo poštovan. Radili smo samo u svetlu razuma i nauke”, rekao je Alatas.

Ističući da je otpornost zgrade na zemljotrese postignuta zahvaljujući naporima i građevinske kompanije i konsultantske kuće koja je nadgledala izgradnju, Ozkaija, jedan od arhitekata na projektu je rekao da je vršena striktna kontrola prilikom izgradnje.

"Stopa greške je skoro nula. Zgrada ima staklenu zavesu. U pitanju je armirani beton. Zgrada je dobro građena, nadgledana je od faze projekta. To je armirano-betonska konstrukcija. Kod ovakvih armirano-betonskih konstrukcija potrebni su potporni zidovi da izdrže opterećenja prilikom zemljotresa. Ne samo stubovi. To su potporni zidovi koji će zapravo nositi opterećenje zemljotresa. Prvi razlog što se zgrada nije srušila jeste zato što je građena prema revidiranom kodeksu za zemljotrese. Čak su i prozori ostali", rekao je on.

Stručnjaci kažu da je ova zgrada primer kako treba graditi da bi objekat preživeo zemljotres.

"Činjenica da je objekat preživeo zemljotres bez ikakvih oštećenja je primer koliko bezbedni mogu biti objekti u našoj zemlji kada ih grade stručno osposobljene arhitekte i inženjeri u skladu sa propisima", naveli su stručnjaci.

Iako su arhitekte i građevinci koji su radili na izgradnji ovog objekta presrećni što je zgrada ostala čitava u potresu, kažu da su sa velikom tugom primili vest da je jedan od članova njihovog tima stradao u potresu.

"Naš prijatelj Hasan Berkan Ozturk, inženjer građevine, stradao je sa svojom suprugom u potresu. Pronađeni su u ruševinama njihovog doma. Odradio je odličan posao sa ovom zgradom. Nažalost, naš prijatelj je stradao pod ruševinama drugog objekta", rekli su stručnjaci.

Video: Oca i majku sam iskopao iz ruševina, pa kopao da ih sahranim: Na grobljima u Turskoj nema mesta

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Snezana

    13. februar 2023 | 12:37

    Dokaz da se znanje ne moze kupiti i sakriti

  • Aca

    13. februar 2023 | 19:33

    0itam de sta bi ostalo od Beograda da se ovako nešto desi. Pošto ni jedan objekat nije prema standardima Zidan. Sve je divlja gradnja koja je legalizovana za jedan ručak. A gradilo se gde je ko.stigao

  • MZ

    13. februar 2023 | 13:27

    Citam i ne mogu da primijetim da Rusija nije ni kilo hleba poslala u dobrotvorne svrhe

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA