Vreme čitanja: oko 2 min.

Vulkanske erupcije na Islandu opasne čak i po Nemce

Vreme čitanja: oko 2 min.

"Iritacija respiratornog trakta i kratak dah su tipični simptomi koji se mogu javiti kada je koncentracija previsoka", rekla je šefica Instituta za epidemiologiju Helmholc centra u Minhenu, Anet Peters.

  • 0
Erupcija vulkana kod Rejkjavika, Island Foto: Tanjug/AP

Treća erupcija vulkana na Islandu u poslednje dve i po godine predstavlja rizik ne samo po ljude koji žive u blizini vulkana, već čak i za one koji žive u Nemačkoj, navodi "Frankfurter Alemajne Cajtung" (FAZ).

Erupcija, koja je počela u ponedeljak u blizini islandske prestonice Rejkjavika, predstavlja najveću opasnost za one koji žive u neposrednoj blizini vulkana.

"Vrelina, kamenje koje pada i isparenja su posebno opasni", navela je šefica Instituta za epidemiologiju Helmholc centra u Minhenu, Anet Peters, i dodala da najveća opasnost preti od velike koncentracije sumpor-dioksida koji se oslobađa prilikom erupcija.

"Ako ga udišete u velikim količinama, može biti toksičnog efekta. Iritacija respiratornog trakta i kratak dah su tipični simptomi koji se mogu javiti kada je koncentracija previsoka. Ako se pojave takvi simptomi, odmah treba konsultovati lekara. Ovo je posebno važno za astmatičare i osobe sa respiratornim oboljenjima", rekla je ona.

S druge strane, za one koji žive u Nemačkoj, vazduh zagađen isparenjima iz vulkana s Islanda predstavlja manju pretnju, najčešće u vidu pepela i mikročestica koje vetrom dospeju do nemačkog tla, navodi FAZ.

"Za nas u Nemačkoj, međutim, vazduh zagađen vulkanskom erupcijom predstavlja samo malu pretnju. Vulkan Ejafjalajokul je 2010. izbacio velike količine pepela u atmosferu iznad Islanda od sredine aprila do kraja maja. Četiri godine kasnije, Baurdarbunga je takođe bila aktivna, ponovo ispuštajući sumpor-dioksid. I 2010. i 2014. povećane vrednosti sumpor-dioksida su čak mogle biti otkrivene u Nemačkoj. Ali to nije značilo posebno neobičan dodatni rizik za nas", rekla je Peters.

Efekti koje čestice mogu imati u plućima u početku su određene njihovom veličinom, oblikom i gustinom, i one moraju biti manje od deset mikrometara da bi uopšte mogle da prodru u naše disajne puteve.

"Kada se čestice pepela transportuju na velike udaljenosti, kao 2010. i 2014. godine, one su takođe dovoljno velike da se udahnu", objašnjava Peters.

Vulkanski gasovi, s druge strane, generalno predstavljaju manju opasnost u poređenju s tokovima lave do kojih dolazi prilikom erupcije.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Pogledajte snimak erupcije najvećeg aktivnog vulkana na svetu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA