Vreme čitanja: oko 2 min.

Tiha epidemija ubija Amerikance, a lek postoji? Niko neće da pravi antibiotike, tri su razloga

Vreme čitanja: oko 2 min.

Oko 300 naučnika bavilo se razvojem antibiotika, oko 80 posto njih sada rade nešto drugo

  • 0

Zbog preterane i nepropisne upotrebe antibiotika, sve više ljudi umire od superbakterija, otpornih na stare antibiotike.

Više od 35.000 Amerikanaca godišnje umre od bakterijskih ili gljivičnih infekcija otpornih na lekove. Zbog toga je američka FDA, Uprava za hranu i lekove, od 2017. izdala odobrenja za šest startupova za njihove nove antibiotike. Međutim, svi su proglasili bankrot, traže novog vlasnika ili se gase, piše Wall Street Journal, a prenosi Jutarnji.

Oko 300 naučnika bavilo se razvojem antibiotika u tim kompanijama, oko 80 posto njih sada rade nešto drugo, kaže Kevin Oterson, izvršni direktor CARB-X grupe.

Problem je u tome što je razvoj novih antibiotika skup, a tržište ne želi da plati visoku cenu. Novi antibiotici namenjeni su za retku i kratkotrajnu upotrebu, u slučaju najopasnijih infekcija, kako bakterije ne bi prebrzo razvile otpornost. Kompanije su im odredile cenu 100 puta veću od generičkih antibiotika koje lekari prepisuju decenijama i koji koštaju nekoliko dolara po dozi. Međutim, malo ko želi da plati 100 puta veću cenu.

Većina velikih farmaceutskih kompanija ne razvija antibiotike, jer nisu profitabilni. U posao je ušlo nekoliko startupa, ali su većinom propali. Kompanija Nabriva Therapeutics otpustila je preostalih 60 zaposlenih i traži kupca, četiri godine nakon što je FDA dala dozvolu za njihov antibiotik Xenleta za upalu pluća. Petodnevni tretman Xenletom košta preko 1000 dolara - dok generički antibiotici za upalu pluća obično koštaju manje od 100 dolara. Nabriva je lek ponudila lekarima u 800 bolnica, samo 100 ih je prihvatilo.

Kompanija Achaogen je 2019. podnela zahtev za bankrot, manje od godinu dana nakon što je FDA odobrila njihov lek Zemdri za komplikovane infekcije urinarnog trakta. U 2018. potrošili su gotovo 200 miliona dolara na proizvodnju leka i na marketing, dok su od prodaje leka zaradili tek 800.000 dolara.

Osnivač ove firme, Rajan Cirz, kaže da bi novi antibiotici trebalo da budu tretirani kao lekovi za retke bolesti. Amerikanci od 1983. daju subvencije i poreske olakšice za proizvođače lekova za bolesti koje pogađaju manje od 200.000 ljudi. Takvi lekovi često koštaju više od 100.000 dolara godišnje. Naprimer, Sarepta Therapeutics naplaćuje 3,2 miliona dolara za tretman za mišićnu distrofiju Elevidys.

Velika Britanija je 2019. pokrenula model sličan pretplati koja se uplaćuje proizvođačima za nove antibiotike, na osnovu njihove potencijalne važnosti za javno zdravlje. U američkom Kongresu u aprilu se raspravljalo o 6 milijardi dolara za kupovinu novih antibiotika protiv superbakterija, ali zakon nije dobio većinu.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA