Vreme čitanja: oko 2 min.
"Dojče vele" o budućnosti Zelenih u Evropi: Ankete pokazuju pad, izbori u junu
Vreme čitanja: oko 2 min.
Zeleni su tradicionalno jaki u zemljama zapadne Evrope, u istočnoj Evropi mnogo slabije ukorenjeni
"Zelena agenda" bila je jedna od glavnih tema u EU prošle godine, mnogi protestuju zbog ukidanja klasičnih automobila ili smanjenja udela nafte i gasa, a to bi moglo da košta zelene partije na izborima za Evropski parlament, ocenjuje Dojče vele.
Kako se navodi, ankete pokazuju da situacija za evropske Zelene nije baš sjajna i da bi na izborima u junu mogli da izgube oko trećinu mesta u Evropskom parlamentu.
Trenutno oni imaju četvrti najveći poslanički klub sa 72 poslanika, a u Evropskoj komisiji ih predstavlja Virginijus Sinkevičijus.
U očima javnosti, Zeleni su, kao ni jedna druga stranka, simbol borbe za zaštitu životne sredine, a na izborima 2019. godine postigli su bolji rezultat nego ikada.
Ipak, uticaj zelenih partija neravnomerno je raspoređen širom EU, ističe DW, prenosi Tanjug.
Zeleni su tradicionalno jaki u zemljama zapadne Evrope kao što su Francuska, Nemačka i Austrija, kaže Tobijas Gerhard Šminke, osnivač platforme "Europe Elects", koja je vodeća u Evropi u analizi anketa i izbornih podataka.
U tim zemljama su obično osvajali desetak, ponekad i do 20 odsto glasova.
"Ali u mnogim delovima južne Evrope, posebno u istočnoj Evropi, mnogo su slabije ukorenjeni. U Slovačkoj, na primer, čak i ne postoje", objašnjava politikolog za DW.
Zelene stranke su deo vlasti u nekoliko država EU.
U Nemačkoj Zeleni imaju petoro ministara, uključujući i ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok i vicekancelara i ministra privrede Roberta Habeka.
Zelene stranke su takođe deo vlade u Irskoj, Austriji, Belgiji, Letoniji i Španiji.
U aktuelnom mandatu Evropskog parlamenta zaštita klime je važna tema. Evropska unija želi da postane klimatski neutralna do 2050. godine takozvanim "Evropskim zelenim dogovorom", ali politički vetrovi su se ponovo promenili i zakoni o zaštiti klime su manje prihvatljivi, ukazuje DW i dodaje da su poljoprivrednici protestovali u mnogim zemljama EU i da je njihov bes usmeren i protiv evropskog zakonodavstva.
Otpor dolazi i iz drugih političkih tabora.
Manfred Veber, lider poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, već je u novembru najavio da želi da preispita teško donetu odluku o zabrani motora sa unutrašnjim sagorevanjem.
Prema istraživanjima evropskih portala Politiko i Euraktiv, taj zahtev je čak ušao u još neobjavljeni manifest stranke.
Žestoka rasprava vodila se i o zakonu za obnovu prirode.
Uoči evropskih izbora, Karin Talberg, koja na Institutu "Žak Delor" istražuje evropsku energetsku politiku primećuje "zabrinjavajući trend", ne samo iz ekstremno desničarskog tabora, već i iz mejnstrima.
Na primer, liberalni francuski predsednik Emanuel Makron je govorio o "zakonodavnoj pauzi", a Evropska narodna partija izjasnila se za nešto poput "moratorijuma na zakone o životnoj sredini".
Međutim, evropski Zeleni pokazali su se borbeno na kongresu početkom februara u Lionu u Francuskoj.
Holanđanin Bas Ajkhut najavio je "tešku predizbornu kampanju", koju će voditi zajedno s nemačkom koleginicom Teri Rajntke, odlučili su delegati.
Evropska zelena partija se sastoji od 49 zelenih partija unutar i van EU.
Ekspertkinja Talberg smatra da je Zelenima trenutno veoma teško, jer moraju da balansiraju između trenutnog raspoloženja i onoga što je neophodno za zaštitu klime.
"Pozitivno u vezi s njihovim izbornim programom, a u poređenju s drugim programima, jeste to što imaju vrlo konkretne predloge", kaže ona.
(Telegraf.rs)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Pesimista
Valjda su pali s Marsa.
Podelite komentar