Vreme čitanja: oko 4 min.

Tri najveća proizvođača azota u SAD zabranili upotrebu svog proizvoda u egzekucijama osuđenika na smrt

M. P.

Vreme čitanja: oko 4 min.

Odluke dolaze nakon nedavne egzekucije osuđenog na smrt Keneta Smita od strane Alabame korišćenjem ranije neproverene metode

  • 0
Boce s azotom Foto: Shutterstock

Tri najveća proizvođača azotnog gasa medicinskog kvaliteta u SAD zabranila su upotrebu svojih proizvoda u pogubljenjima, nakon nedavne ekgezukucije osuđenika na smrt Keneta Smita u Alabami korišćenjem ranije neproverene metode poznate kao azotna hipoksija, javlja The Guardian.

Tri kompanije su za britanski list potvrdile da su uspostavile mehanizme koji će sprečiti da njihove boce sa azotom dospeju u ruke zatvorskih odeljenja u državama sa smrtnom kaznom. Ovaj potez trojke označava prve znake korporativne akcije da se zaustavi upotreba medicinskog azota, koji je dizajniran da sačuva život, u suprotnu svrhu – ubijanje ljudi.

Korporativne blokade za takvu vrstu upotrebe azota odjeknule su kao gotovo potpuni bojkot koji je sada na snazi za medicinske lekove koji se koriste u smrtonosnim injekcijama. Taj bojkot je toliko otežao izvršenje smrtne kazne otežanom nabavkom lekova kao što su pentobarbital i midazolam da se sve veći broj američkih saveznih država okreće azotu kao alternativnoj tehnici ubijanja.

Sada proizvođači azota ulažu u sopstvene napore da spreče zloupotrebu svojih proizvoda. Marš je predvodio Airgas, koji je u vlasništvu francuske multinacionalne kompanije Air Liquide.

Kompanija je javno objavila 2019. da snabdevanje azotom za potrebe izvršenja smrtne kazne nije u skladu sa njenim vrednostima. Ovaj potez je usledio nakon što je Oklahoma postala prva država koja je usvojila azotnu hipoksiju kao protokol o smrtnoj kazni 2015.

"Airgas nije, niti će isporučivati azot ili druge inertne gasove za izazivanje hipoksije u svrhu ljudske egzekucije", navodi se u saopštenju kompanije.

Azotna hipoksija uključuje prisiljavanje zatvorenika da udiše azot kroz hermetičku gas masku. Postupak dovodi do nedostatka kiseonika i smrti.

Četiri države koje trenutno imaju azotnu hipoksiju u svojim programima za izvršenje smrtne kazne – Alabama, Luizijana, Misisipi i Oklahoma – tvrde da je to brza i humana smrt. Ali, kada je Alabama u januaru postala prva država koja je izvršila egzekuciju ovom metodom, svedoci su ispričali da se zatvorenik Smit nekoliko minuta grčio u agoniji.

"Duboko je udahnuo, telo mu se žestoko treslo, a oči su mu se prevrnule", rekao je reporter Montgomery Advertiser-a.

Dva druga velika proizvođača azota takođe su potvrdila za The Guardian da ograničavaju prodaju svog gasa. Air Products je saopštio da je uspostavio "zabranjene krajnje upotrebe za naše proizvode, što uključuje upotrebu bilo kog od naših industrijskih gasnih proizvoda za namerno ubijanje bilo koje osobe (uključujući azotnu hipoksiju)".

Matheson Gas je saopštio da isporuka azota za upotrebu u egzekucijama "nije u skladu sa vrednostima naše kompanije" i da to neće učiniti.

Drugi proizvođači medicinskog azota u SAD bili su oprezniji. Linde, globalna multinacionalna kompanija osnovana u Nemačkoj sa sedištem u Velikoj Britaniji, nije želela da odgovori da li je spremna da proda svoj proizvod za upotrebu u američkim odajama smrti i odbila je da komentariše.

Jedna od privlačnosti azota za države smrtne kazne u poređenju sa smrtonosnim injekcijama je to što je gas mnogo slobodniji. Široko se proizvodi i distribuira za industrijsku upotrebu.

Međutim, samo nekoliko kompanija proizvodi azot medicinskog kvaliteta koji je odobrila američka Uprava za hranu i lekove (FDA) za upotrebu kod ljudi. Tri proizvođača koji su za Gardijan rekli da imaju uspostavljenu zaštitu krajnje upotrebe su među najvećim dobavljačima medicinskog azota, koji je pažljivije prečišćen i regulisan od njegovog industrijskog ekvivalenta.

Alabama je sakrila izvor svog azota, u nadi da će prikriti svoje linije snabdevanja i izbeći bojkot. Ako bi se saznalo da je njegov gas industrijskog kvaliteta i da nije odobren za ljudsku upotrebu, to bi moglo dovesti do velikih pravnih izazova i promene stava javnosti da je azotna hipoksija human način da se okonča život.

"Kada se azot koristi u industrijskim procesima, on nije namenjen za inhalaciju i postavlja se pitanje da li je dovoljno čist. Ljudi imaju pravo na osnovna ljudska prava, čak i kada pokušavate da ih ubijete", rekao je Robert Danam, direktor projekta za politiku smrtne kazne.

Danam je dodao da ako bi manje strogi standardi prečišćavanja industrijskog azota doveli do prisustva koeficijenta kiseonika u proizvodu, to bi moglo da produži proces izvršenja sa strašnim rezultatima.

Uprkos protivljenju proizvođača, azot i dalje predstavlja rastuću industriju za države sa smrtnom kaznom. U utorak, guverner Luizijane Džef Landri potpisao je zakon kojim je ta država četvrta u SAD uvela azotom na spisak metoda izvršenja smrtne kazne.

Alabama kreće sa planovima za pogubljenje drugog zatvorenika tom metodom. Podnet je zahtev državnom vrhovnom sudu za dozvolu da pošalje Alana Judžina Milera u komoru smrti.

Poput Smita, Miler je imao retko iskustvo da preživi pogubljenje nakon što je država 2022. godine prekinula pokušaj ubistva smrtonosnom injekcijom jer nije mogla da pronađe venu kroz koju bi upumpavala koktel smrti.

Maja Foa, zajednički izvršni direktor grupe za ljudska prava Reprieve, rekla je da ih je stav tri proizvođača azota doveo u sklad sa skoro svim farmaceutskim kompanijama koje proizvode lekove koji se koriste u smrtonosnim injekcijama.

"Proizvođači lekova ne žele da se njihovi lekovi preusmeravaju i zloupotrebljavaju u mučnim egzekucijama, a proizvođači azotnog gasa dele istu zamerku: ne žele da se njihovi proizvodi koriste za ubijanje", rekla je ona.

"Države koje tvrde da su smrtonosna injekcija ili udisanje gasa 'humane' metode pogubljenja samo nastoje da prikriju šta znači da država nekoga nasilno ubije. Proizvođači ovih proizvoda znaju da su to laži i prirodno ne žele da imaju ništa s njima", dodala je ona.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA