
Nakon sahrane Franje, svet čeka novog papu: Ovi kardinali imaju najviše šansi, kad počinje konklava?
Nakon što je papa Franja sahranjen u subotu u baziliki Santa Maria Mađore, Vatikan započinje pripreme za novu konklavu, na kojoj će kardinali iz celog sveta glasati ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve.
Ceo proces izbora novog pape prikazan je i u filmu "Konklava", u kom se jasno pokazuje do kakvih sve manipulacija može doći tokom ovog procesa. Očekuje se da će se prvi sastanak održati u narednim nedeljama, a među kardinalima vlada velika napetost.
Šta je konklava?
Najjednostavnije, konklava je proces u kom kolegijum kardinala bira novog papu. Ovaj proces se razvijao vekovima, a prvi put je održan u 11. veku. Do tada, papu je biralo lokalno sveštenstvo i narod.
Prva konklava, koja je imala neke od "modernijih" procedura održana je u 13. veku, ali se taj sistem usavršavao sve do 17. veka.
Konklava počinje uglavnom, 15 do 20 dana nakon što papa umre ili podnese ostavku, što bi značilo između 6. i 11. maja i traje sve dok se ne izabere novi papa.
Kada svi kardinali uđu u postoriju, oni se zavetuju na tajnost i ostaju u Sikstinskoj kapeli gde će biti u izolaciji sve dok se ne izaberu novog papu.
Koliko će trajati konklava i kako se bira novi papa?
Svako glasanje počinje tako što dva majstora ceremonije, podele papiriće kardinalima. Majstore ceremonije, koji vode ceo izbor biraju kardinali među sobom i oni nemaju pravo glasa. Zatim se nasumično bira još devet kardinala sa pravom glasa, čiji je zadatak da nadgledaju proces. Trojica su sudije, trojica sakupljaju glasačke listiće i trojica proverava rad sudija s pravom glasa.
Svaki kardinal čeka da se listići podele i da oni koji nemaju pravo glasa izađu iz prostorije. Kada napišu ime kardinala za kog glasaju, dva puta presaviju papir, prilaze oltaru, izgovaraju "Za svedoka biram Gospoda Boga koji će mi biti sudija da moj glas bude dat onom za koga mislim da pred Bogom treba da bude izabran".
Kardinal zatim stavlja svoj listić na specijalni tanjir koji zatim klizi u glasačku kutiju, koja je uglavnom veliki putir.
nakon što su svi listići ubačeni, prvi sudija trese posudu da bi se listići pomešali, a zatim ih stavlja u novi sud iz kojeg se izvlače listići i čitaju naglas. Svaki sudija ispituje i overava svaki glas, a onda se listić iglom provlači na konac.
Ako nijedan kardinal nije osvojio dovoljan broj glasova, uslediće drugo glasanje. Svi glasački listići predati tog dana se spaljuju nakon poslednjeg kruga glasanja. Crni dim će ukazati na to da nijedan kardinal nije izabran.

Ukoliko neki kardinal dobije dvotrećinsku većinu postaje novi papa i svi glasački listići se odmah spaljuju. Kroz dimnjak kapele pustiće se beli dim i svi okupljeni napolju znaće da je konklava završena.
Prvi krug se sastoji od tri dana glasanja, nakon čega sledi dan odmora. nakon toga sledi sedam krugova glasanja i pauza. Ako nijedan kardinal ne postane papa za 12 ili 13 dana, kardinali će promeniti pravila i za izbor će biti dovoljna prosta većina (50 + 1 odsto glasova) kako bi se ubrzao ceo proces.
Novi papa zatim bira ime, kardinali mu se zaklinju na vernost, a zatim se novoizabrani poglavar Rimokatoličke crkve obraća narodu.
Koji kardinali imaju najviše šansi da postanu novi papa?
Od 252 kardinala u Vatikanu, samo 135 ima pravo da ko će biti novi papa. Glasači moraju biti mlađi od 80 godina i pre ulaska u sikstinsku kapelu moraju da se zavetuju na tajnost.
Od 135 podobnih kardinala, njih 108 je imenovao papa Franja , pa mnogi smatraju da će njegov uticaj na izbor novog pape biti veliki, čak i nakon smrti.
Evropa ima 114 kardinala, Azija 37, Južna Amerika 29, Afrika 29 i Severna Amerika 28, Centralna Amerika osam i Okeanija četiri kardinala.
Među onima koji ispunjavaju uslove, već se pojavilo nekoliko favorita:
Kardinal Pjetro Parolin (70) je italijanski kardinal koji ima velike šanse i mnogi smatraju da će on verovatno biti sledeći papa. Blisko je sarađivao sa Franjom i služio je kao njegov kardinalni državni sekretar. Ima visoku funkciju u Katoličkoj crkvi u poređenju sa drugim potencijalnim kandidatima.

Parolin se smatra umerenim sveštenikom, ali ne tako liberalnim kao što je bio Franja, posebno po pitanju istopolnih brakova. Kada je Irska glasala za legalizaciju istopolnih brakova 2015. godine, Parolin je to nazvao "porazom čovečanstva".
Kardinal Lui Antonio Tagle (67) takođe se visoko kotira kada je izbor u pitanju. On je zagovornik inkluzije i evangelizacije, ima značajno iskustvo u vođenju Kongregacije za evangelizaciju naroda i papi Franji je bio osoba od poverenja.
Njegovo azijsko porelo ga takođe čini vrlo podobnim jer se katoličanstvo brzo širi na tom kontinentu, posebno na Filipinima.
Kardinal Peter Turkson (76) je poznata ličnost u krugovima Crkve socijalne pravde. Kao bivši šef Dikasterija za promovisanje integralnog ljudskog razvoja, Turkson je bio glasan po pitanjima kao što su klimatske promene, siromaštvo i ekonomska pravda.
Ukoliko bude izabran, on bi bio prvi papa koji dolazi iz Afrike. Najnoviji afrički pontifik bio je papa Gelasije, koji je služio od 492. do 496. godine. Rođen u Rimu od afričkih roditelja, Gelasije je bio poznat po svojim obimnim teološkim spisima i snažnom zalaganju za dobročinstvo i pravdu za siromašne.
Kardinal Peter Erdo (72) je ugledni naučnik kanonskog prava i bio je snažan zagovornik tradicionalnih katoličkih učenja i doktrine. Prethodno je služio kao šef Saveta evropskih biskupskih konferencija i isticao je teološku ortodoksnost.
Šta kažu kvote?
Kao i svaki veliki događaj u modernoj eri, kladionice posvećuju veliku pažnju i prave kvote na potencijalne kandidate za papu.
Kladionica Polimarket, koja se pokazala izuzetno tačnom indikacijom kako će se odigrati američki predsednički izbori 2024. godine, navela je Parolina kao kandidata sa najboljim izgledima sa 28 odsto šanse da postane sledeći papa.
Tagle je odmah iza njega sa 21,5 odsto šansi, a slede ga kardinal Mateo Zupi sa 13,4 odsto i Turkson sa 12,1 odsto. Erde ima otprilike pet odsto šansi da postane papa, prema podacima s ovog sajta.
Međutim, sajt za sportske kladionice BetOnline pokazuje da Tagle i Parolin imajujednake šanse, a prati ih Turkson sa kvotom 5:1.
Kada će početi konakonklava i ko će od kardinala biti novi papa, ostaje nam da vidimo.
(Telegraf.rs)
Video: Telo pape Franje trenutno je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.