Panika u Vašingtonu zbog jednog satelitskog snimka: Sve se događa u dvorištu SAD-a, spominje se i Kina

A. M.
A. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 1

Nov izveštaj Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) navodi da je kružno raspoređena antena (CDAA), koja može da prima radijske signale s udaljenosti od 4.800 do 12.800 kilometara, navodno izgrađena na lokaciji za obaveštajnu komunikaciju u Bežukalu na Kubi, a mogla bi biti povezana s kineskom vojskom, piše Newsweek.

Newsweek je u petak putem e-pošte kontaktirao kubansko Ministarstvo spoljnih poslova i kinesku ambasdu u Vašingtonu radi komentara.

Zbog čega je to važno

Kineska ekonomija beleži snažan uspon poslednjih decenija, što je ovu nekad nerazvijenu zemlju pretvorilo u jednog od glavnih ekonomskih, a moguće i vojnih suparnika SAD.

Napetosti su trenutno naročito izražene nakon što je Donald Tramp značajno povećao carine na kineski uvoz, podižući ih na 145 posto.

Njegova administracija tvrdi da će se na određene kineske proizvode, kada se saberu i dodatne naknade, primjenjivati carine do 245 posto. Kao protivodgovor, Kina je nametnula carine od 125 posto na američku robu.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), organizacija sa sedištem u Vašingtonu, objavio je izveštaj koji se temelji na analizi podataka iz javno dostupnih izvora. Prema tom izveštaju, čini se da je na području Bežukala, nedaleko od Havane, izgrađena CDAA antena, piše Jutarnji.

CSIS navodi kako su satelitski snimci iz marta 2024. pokazali da je lokacija tokom poslednjih 10 godina znatno modernizovana. Nalazi se blizu nekadašnje sovjetske obaveštajne baze iz razdoblja Hladnog rata, kako navodi Fox News.

Zabeležena su brojna antena polja unutar kompleksa, a takođe je postavljena nova radarska kupola koja bi mogla skrivati radar ili neki drugi elektronski nadzorni sistem.

CDAA antena sposobna je da detektuje signale s udaljenosti između 4.800 i 12.800 kilometara, što lokaciju na Kubi stavlja u domet brojnih američkih vojnih objekata, uključujući i Vašington.

Iako CSIS napominje da ne postoje čvrsti dokazi koji bi direktno povezali ovu bazu s kineskom vladom, podseća i da su američki službenici više puta izjavili kako Kina koristi obaveštajne kapacitete na Karibima.

U svetlu tih saznanja, grupa uticajnih republikanskih zastupnika poslala je pismo ministarki unutrašnje bezbednosti Kristi Noem. U pismu upozoravaju kako bi kineske aktivnosti na Kubi, ako ostanu neometane, mogle dovesti do uspostave baze za elektronsko ratovanje, omogućiti prikupljanje obaveštajnih podataka i sprovođenje uticajnih operacija koje predstavljaju direktnu pretnju američkoj nacionalnoj sigurnosti.

Pismo su potpisali, među ostalima, zastupnik Mark Grin, predsednik Odbora za unutrašnju bezbednost i zastupnik Džon Mulenar, predsednik Posebnog odbora za Komunističku partiju Kine.

Kina negira umeštanost

CSIS u svom izveštaju ističe kako nema javno dostupnih dokaza koji direktno potvrđuju povezanost Kine s navedenim objektima, a Kina je službeno negirala bilo kakvu umešanost u nadzorne aktivnosti na Kubi.

Uprkos tome, američki izvori tvrde da Kina koristi obaveštajne objekte na ostrvu. Dve identifikovane lokacije spadaju među one koje najverovatnije služe kineskim špijunskim operacijama iz Kube.

U svom pismu, republikanski zastupnici tvrde kako se Kina sistematski pozicionira kako bi narušila strateške prednosti SAD, bez potrebe za vojnim sukobom.

Navode i kako blizina sumnjivih kineskih objekata u Kubi ključnim američkim postrojenjima - poput baze Gvantanamo, Svemirskog centra Kenedi, podmorničke baze Kings Bej i Svemirske stanice Cape Canaveral - Kini potencijalno omogućuje praćenje američkih odbrambenih sistema, prikupljanje elektronskih podataka o američkim resursima i pripremu elektromagnetske okoline za buduće operacije.

Očekuje se da će tenzije između SAD-a i Kine, koje se odnose na razna pitanja poput trgovine, situacije u Južnom kineskom moru i statusa Tajvana, i dalje rasti. Administracija predsednika Trampa još se nije oglasila o izveštaju CSIS-a, a nepoznato je hoće li u vezi s tim preduzeti konkretne mere, zaključuje Newsweek.

(Telegraf.rs)

Video: Koncert dr Neleta Karajlića u Domu omladine Beograda

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nebojša Berak

    10. maj 2025 | 15:53

    A sta bi tek radili i pricali da su tamo kineske ili ruske rakete kada panice zbig radara i antena. A kao u redu je da oni budu u Ukrajini i gle cuda traze primirje da ne budu porazeni u potpunosti, nego da se oporave, unaorede i ponovo napadnu Rusiju.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA