
"Putin bi u roku od 2 godine mogao da napadne NATO državu": Evropljani nemaju puno vremena za pripremu
Rusija bi mogla da bude spremna da pokrene nove napade na istočno krilo NATO-a već 2027. godine, ako se ove godine dogovori primirje u Ukrajini, tvrdi jedan istraživački centar za bezbednost.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS) saopštio je da Putinova posvećenost primoravanju ruske ekonomije i industrije na ratne uslove znači da bi Moskva mogla da reorganizuje svoje snage za novi sukob u roku od dve godine.
Izveštaj je polazio od pretpostavke da će prekid vatre biti dogovoren u Ukrajini kasnije ove godine i da bi SAD pod Donaldom Trampom mogle da se povuku iz NATO-a ili da smanje američko vojno prisustvo na kontinentu kako bi se ponovo fokusirale na percipiranu pretnju od Kine.
"Evropski saveznici više ne mogu da pretpostavljaju da će SAD pružiti neophodnu vojnu podršku za odbranu kontinenta od ruske agresije", navodi se u izveštaju.
"Ukoliko bi se američke snage povukle sa evropskog terena od sredine 2025. godine, prozor ranjivosti Evrope bi se brzo otvorio. Evropski saveznici ne bi samo morali da zamene glavne američke vojne platforme i ljudstvo (procenjuje se da njihov broj iznosi 128.000 vojnika) već i da se pozabave nedostatkom svemirskih i obaveštajnih, nadzornih i izviđačkih sredstava za sve domene", dodaje se u izveštaju.
Rusija bi, nasuprot tome, "mogla biti u poziciji da predstavlja značajan vojni izazov za saveznike NATO-a, posebno baltičke države, već 2027. godine", navodi se u izveštaju.

Izveštaj IISS-a ponovio je zabrinutost iznetu u nedavnom radu istraživačkog centra RAND, u kojem je istaknuto da će Kremlj verovatno održati ratnu ekonomiju i sposobnost da pojača napore za vojnu obnovu čak i nakon što se postigne dogovor o prekidu vatre u Ukrajini.
"Kada se (rat u Ukrajini) završi, ovaj prelazak na ratnu ekonomiju i prateće efekte na sektor odbrambene industrije biće teško preokrenuti bez izazivanja negativne reakcije. Kao rezultat toga, ruski lideri bi mogli da odluče da nastave sa trajnom militarizacijom ruske ekonomije čak i nakon završetka rata", upozorava se u dokumentu pod naslovom "Ruska vojska posle Ukrajine".
Ed Arnold, viši istraživač za evropsku bezbednost u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi, rekao je za Daily mail da kreatori politike na Zapadu ne mogu sebi da priušte pretpostavku da imaju godine da se pripreme za sukob sa Rusijom.
"NATO je odbrambeni savez i neće pokretati nikakve ofanzive u Rusiji, tako da bi se svaki sukob odvijao na osnovu ruskih uslova. Ono što bi Moskva pokušala da uradi jeste da pokrene operaciju malih razmera kako bi zauzela deo teritorije NATO-a i zadržala ga. To bi dovelo NATO u težak položaj u pogledu toga kako da odgovori, da li bi to ispunilo uslove iz Člana 5", rekao je Arnold.
Prema njegovim rečima, "ako ste Putin, želećete to da uradite kada imate američkog predsednika koji je u najboljem slučaju ambivalentan prema NATO-u".
"Brinem se zbog kreatora politike jer kažu da Rusija neće biti spremna za još jedan veliki sukob u Evropi narednih nekoliko godina. Ali sutra bi se moglo desiti nešto što bi mogla biti nesreća ili pogrešna procena koja bi pokrenula mnogo širi sukob", upozorio je on.
(Telegraf.rs)
Video: Premijera drugog dela predstave "Više od igre" u Beogradskom dramskom pozorištu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Јован
Ма да само о томе размишља
Podelite komentar