
Trampov napad na Iran stvorio novu opasnost za svet? Ova zemlja sad nikad neće odustati od svog opasnog plana
Dok su američki bombarderi B-2 nadletali Iran, gađajući postrojenja povezana sa nuklearnim ambicijama Teherana, kreatori politike i analitičari u Istočnoj Aziji već su se suočavali s ključnim pitanjem - kakvu poruku ovo šalje Severnoj Koreji, zemlji čiji je nuklearni arsenal daleko razvijeniji od iranskog?
Stručnjaci upozoravaju da bi vojne akcije Vašingtona mogle dodatno učvrstiti odlučnost Pjongjanga da ubrza svoj program naoružanja i produbi saradnju sa Rusijom, kao i da učvrsti uverenje lidera Kim Džong Una da su nuklearno oružje krajnje sredstvo odvraćanja od američki nametnute promene režima.
Uprkos višegodišnjim naporima da se Severna Koreja ubedi da napusti svoj nuklearni program, smatra se da režim Kima već poseduje više nuklearnih bojevih glava, kao i rakete koje potencijalno mogu dosegnuti teritoriju Sjedinjenih Američkih Država – što znači da bi svaki mogući vojni napad na Korejsko poluostrvo nosio neuporedivo veće rizike.
"Napad predsednika Trampa na iranska nuklearna postrojenja će nesumnjivo dodatno učvrstiti legitimnost dugogodišnje politike Severne Koreje o očuvanju režima i razvoju nuklearnog naoružanja!, rekao je za CNN Lim Eul-čul, profesor studija o Severnoj Koreji na Univerzitetu Kjungnam u Južnoj Koreji.

"Severna Koreja doživljava nedavni američki vazdušni udar kao preventivnu vojnu pretnju i verovatno će ubrzati napore da unapredi sopstvenu sposobnost za preventivne napade nuklearnim raketama", rekao je Lim.
To ubrzanje, upozoravaju analitičari, moglo bi doći uz pomoć Rusije, zahvaljujući sve prisnijim vojnim odnosima koje su dve susedne zemlje uspostavile nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Od svog formalnog uspostavljanja 2024. godine, strateško partnerstvo Severne Koreje i Rusije postalo je ključna ekonomska i vojna linija spasa za Pjongjang, uprkos kontinuiranim sankcijama sa Zapada.
"Na osnovu strateškog savezništva između Severne Koreje i Rusije, Pjongjang će verovatno ići ka zajedničkom razvoju oružja, združenim vojnim vežbama, transferu tehnologije i većoj međusobnoj zavisnosti u ekonomskim i vojnim aspektima", rekao je Lim.
Severna Koreja je, prema izveštaju Multilateralnog tima za nadzor sankcija (MSMT), inicijative sastavljene od 11 članica Ujedinjenih nacija, poslala više od 14.000 vojnika i milione komada municije, uključujući rakete i projektile, u pomoć Rusiji u njenoj invaziji.
Zauzvrat, Rusija je Severnoj Koreji obezbedila razne vredne vojne sisteme i tehnologiju, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, protivavionske rakete, elektronske borbene sisteme i rafinisanu naftu.
Ove aktivnosti "omogućavaju Severnoj Koreji da finansira svoje vojne programe i dalje razvija program balističkih raketa, koje su same po sebi zabranjene prema više rezolucija Saveta bezbednosti UN, i da stekne neposredno iskustvo u modernom ratovanju", navodi se u izveštaju.
Irak, Libija, Iran i lekcije američke intervencije
"U Kimovim očima, nedavne američke vojne akcije u Iranu prate zabrinjavajuću logiku - zemlje bez nuklearnog oružja - od Iraka i Libije do Irana - ranjive su na američke intervencije", rekao je Viktor Ča, predsedavajući Odeljenja za Koreju pri Centru za strateške i međunarodne studije.
Severna Koreja, koja je već testirala šest nuklearnih naprava i razvila interkontinentalne rakete, svoj arsenal vidi kao neotuđiv.
Prema Čainim rečima, američki vazdušni udari na iranske nuklearne ciljeve verovatno će ostaviti trajan utisak na režim Kim Džong Una.
"Napadi na Iran samo će potvrditi dve stvari za Severnu Koreju, a nijedna nije povoljna po američku politiku. Prvo: SAD nemaju opciju upotrebe sile protiv severnokorejskog nuklearnog programa kao što su imali u Iranu. Drugo: napad samo dodatno učvršćuje Kimovo uverenje da mora da nastavi i zadrži nuklearni arsenal", rekao je.

A kontrast između Irana i Severne Koreje je oštar, naročito kada je reč o nuklearnim sposobnostima.
"Nuklearni program Pjongjanga je daleko napredniji, s oružjem koje je verovatno spremno za lansiranje s više platformi, uključujući i interkontinentalne balističke rakete (ICBM)", rekao je Lejf-Eric Isli, profesor međunarodne bezbednosti na Univerzitetu Ivha u Seulu, pozivajući se na rakete koje mogu da pogode bilo koju tačku na Zemlji, daleko izvan dometa bilo kojih iranskih projektila.
"Režim Kim Džong Una može da ugrozi teritoriju SAD, a Seul je u dometu mnogih severnokorejskih oružanih sistema različitih vrsta", dodao je.
Iran, nasuprot tome, još uvek nije razvio upotrebljivo nuklearno oružje, a njegovo obogaćivanje uranijuma ostalo je ispod praga potrebnog za izradu bojeve glave, prema najnovijoj proceni Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Takođe je godinama vodio diplomatske pregovore sa SAD i zapadnim silama o svom nuklearnom programu - pregovore koji su, navodno, još uvek bili u toku kada je Tramp naredio nevidljivim B-2 bombarderima da bace bombe za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja.
Matrica odvraćanja
Smatra se da Severna Koreja poseduje između 40 i 50 nuklearnih bojevih glava, kao i sredstva za njihovo isporučivanje širom regiona i potencijalno do američke teritorije.
"Napad na Severnu Koreju mogao bi izazvati rizik od potpunog nuklearnog rata", upozorio je Lim sa Univerziteta Kjungnam.
Dodao je da prema sporazumu o savezništvu SAD i Južne Koreje, svaka američka vojna akcija protiv Severne Koreje zahteva prethodne konsultacije sa vladom Južne Koreje, što nosi političke i pravne posledice.
Postoje i spoljni akteri koje treba uzeti u obzir. Za razliku od Irana, Severna Koreja ima formalni sporazum o međusobnoj odbrani s Rusijom, koji omogućava Rusiji da automatski interveniše u slučaju napada, naglasio je Lim.
Ova matrica odvraćanja - nuklearni kapacitet, savezništva SAD u regionu i podrška Rusije - verovatno štiti Pjongjang od jednostranih vojnih akcija kakve je Vašington preduzeo u Iranu.
Na kraju, rekao je Lim, napad na Iran možda neće poslužiti kao sredstvo odvraćanja od širenja naoružanja, već kao opravdanje.
"Ovaj napad će produbiti nepoverenje Severne Koreje prema SAD i očekuje se da će delovati kao katalizator za promenu severnokorejske spoljne politike, naročito kroz jačanje i produbljivanje vojne saradnje sa Rusijom", rekao je za CNN.
(Telegraf.rs)
Video: U napadu Irana na Izrael uništen neboder u predgrađu Tel Aviva: "Kao da je udarila atomska bomba!
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.