Zloglasna paravojna grupa obračunava se sa demonstrantima u Iranu: Poznati po žrtvovanjima svojih ljudi

M.S.P.
M.S.P.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 3

Narod Irana već dve nedelje na ulicama protestuje protiv vlasti. Ovog puta ti protesti su poprimili ogromne razmere i odneli više od 540 života. Jedan od načina za gušenje protesta je korišćenje zloglasne paravojne formacije Basidž, koja već dugo služi za te svrhe.

Kao što se i očekivalo, članovi iranskog parlamenta uputili su apel ministru obaveštajnih poslova da obnovi patrole Basidža, piše CNN.

Evo šta znamo o ovoj iranskoj paravojnoj formaciji:

Šta je Basidž?

U prevodu sa persijskog, naziv znači "mobilizacija". Basidž je dobrovoljna paravojna grupa koja predstavlja pomoćni ogranak Islamske revolucionarne garde, moćnog i elitnog krila iranske vojske. Osnovao ju je ubrzo posle Islamske revolucije 1979. godine ajatolah Ruholah Homeini, koji je izjavio da Iran nikada ne može biti uništen uz miliciju od 20 miliona ljudi.

Ko čini njene redove?

Ova milicija, rasprostranjena širom zemlje, poznata je po regrutovanju članova iz ruralnih i urbanih sredina i organizovanju uglavnom u džamijama širom Teherana i drugih velikih gradova, a njeni pripadnici često potiču iz siromašnijih i konzervativnijih sredina. Grupa je pod komandom Islamske revolucionarne garde, koja je pod direktnom kontrolom vrhovnog vođe Irana.

Čime se bavi?

Basidž je unutrašnja bezbednosna snaga formirana radi podrške iranskoj teokratiji i državnoj ideologiji, kao i sprovođenja islamskog morala. Grupa decenijama ima vodeću ulogu u nasilnom gušenju neslaganja i protesta.

Kako je rasla uloga Basidža?

Tokom rata između Irana i Iraka od 1980. do 1988. godine, Basidž je bio poznat po izvođenju "talasa ljudi", za koje se navodi da su čistili minska polja za profesionalnu vojsku.

("Talasi ljudi" podrazumevali su frontalne pešadijske juriše u velikom broju, često bez adekvatne zaštite, oklopa ili podrške, radi "čišćenja" minskih polja i otkrivanja vatrenih položaja neprijatelja uz ogromne žrtve, kako bi regularna iranska vojska i Revolucionarna garda mogle da napreduju iza njih,op.aut.) Međutim, njegova uloga je rasla od 2003. godine, kada je ojačan kao prva linija odbrane usled sumnji u moguću invaziju predvođenu Sjedinjenim Državama, navode stručnjaci. Od tada se ova milicija pojavljuje u ranim fazama ustanaka i nemira.

Američke sankcije

Snage Basidža i pojedini komandanti više puta su bili pod sankcijama američke vlade, uključujući sankcije zbog kršenja ljudskih prava, gušenja studentskih protesta i navodne upotrebe dece vojnika.

Gušenje nemira

Godine 2009. Basidž je imao vodeću ulogu u kontroli mase kada su desetine hiljada ljudi protestovale zbog predsedničkih izbora u Teheranu, a 2022. godine tokom suzbijanja protesta nakon smrti Mahse Amini dok je bila u pritvoru verske policije.

Basidž i aktuelni protesti u Iranu

Basidž je među bezbednosnim snagama raspoređenim radi obračuna sa demonstrantima. Iranski državni mediji izvestili su o žrtvama unutar bezbednosnih snaga, uključujući i Basidž. Basidž bi takođe mogao biti uključen u nadzor aktivnosti na internetu. U nedelju je Agencija vesti Basidž, zvanični informativni kanal snaga Basidža, saopštila da su ugašeni sajt i društveni kanali jednog blogera, navodeći da se "nastavlja hapšenje blogera koji podržavaju nerede".

(Telegraf.rs)

Video: Izraelska vojska objavila snimak uništenja iranskih helikoptera

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nikola

    12. januar 2026 | 12:20

    Za one koji ne znaju ovi su dolazili da ubijaju naše ljude, sram vas sve bilo koji ih podržavate a njih ovde ima podosta…

  • Vuk

    12. januar 2026 | 11:49

    Takvi su dolazili kod nas i ubijali nas narod pa vi budete za njih

  • Milo

    12. januar 2026 | 12:45

    I iranci imaju ćacad.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA