"Trampov psihić": Ko je pomoćnik koji sprovodi najkontroverznije odluke predsednika SAD?

I. N.
I. N.    
Čitanje: oko 11 min.
  • 0

Godinama je Stiven Miler bio konzervativni vatreni govornik u političkoj orbiti Donalda Trampa. Sada je postao gromobran. Njegov neumoljivi, borbeni stil na čelu politike Bele kuće pokrenuo je predsednikovu tvrdokornu imigracionu agendu, a on je razvio sve veći uticaj u širenju moći SAD širom zapadne hemisfere.

Ubrzani početak 2026. godine od strane Trampove administracije, kod kuće i u inostranstvu, samo je učvrstio njegovu poziciju jedne od njenih najmoćnijih figura.

Ali za mnoge sa leve strane, on je negativac.

U Vašingtonu, posteri sa Milerovim likom su postavljeni na javnim mestima sa natpisom "Fašizam nije lep". Demokrate su pozvale na njegovu ostavku. Čak su i neki članovi njegove sopstvene stranke javno doveli u pitanje njegov politički sud i efikasnost.

I tokom poslednjih nekoliko nedelja, Miler se našao na nepoznatoj teritoriji - operater iza kulisa koji se iznenada našao u nacionalnoj pažnji, čije se reči i dela ispituju. Morao je da se povuče - barem privremeno - iz vrste borbe u kojoj je često uživao.

"Uvek jak, nikada ne odustaje"

Ubrzo nakon što su dva federalna imigraciona službenika prošlog meseca ubila Aleksa Pretija u Mineapolisu, Miler je objavio nekoliko poruka na društvenoj mreži X, optužujući medicinsku sestru iz Mineapolisa da je "domaći terorista" i "atentator".

To je bila tipična uvreda za čoveka koji je služio kao 'predgrupa' za Trampa na njegovim predizbornim skupovima 2016. godine. Optužio je demokrate da raspiruju plamen pobune. Njegove tvrdnje su takođe bile objektivno lažne.

Video dokazi su kasnije otkrili da Preti, iako je nosio pištolj sa dozvolom, nije pretio službenicima Carine i granične patrole (CBP) pre nego što je bio poprskan biber sprejom, oboren i upucan 10 puta.

Nekoliko dana kasnije, Miler je dao izjavu medijima tvrdeći da je početna procena administracije o pucnjavi bila "zasnovana na izveštajima" imigracionih službenika na terenu - i da ti agenti "možda nisu poštovali odgovarajući protokol".

To je bio redak povratak borbenog pomoćnika - ali onaj koji nije zadovoljio njegove demokratske kritičare, koji ga optužuju da podstiče Imigracionu i carinsku službu (ICE) da nasilno odgovori na proteste.

"Stivenu Mileru nije bilo dovoljno što su ove američke građane ubili ICE i CBP, već je morao da ih kleveta lažima nakon njihove smrti", napisao je kongresmen Don Bajer iz Virdžinije u objavi na društvenoj mreži Bluesky.

"Miler je poremećeni, krvožedni fanatik, a njegove politike dovode živote u opasnost svakog dana dok je na vlasti", dodao je.

U maju je Miler zahtevao da službenici za sprovođenje imigracionih zakona učine više kako bi pritvorili i deportovali nedokumentovane migrante u američkim gradovima. Rekao je za Fox news da je administracija postavila cilj od 3.000 hapšenja dnevno - brojka koja je uveliko premašila prethodne brojke.

Stiven Miler Foto: Tanjug/AP

Prema pisanju Washington Examiner-a, Miler je na jednom sastanku "osudio" federalne službenike za imigracione postupke zbog toga što nisu učinili dovoljno da pritvore nedokumentovane migrante širom SAD. Od tada, administracija je pojačala sprovođenje zakona u sve većem broju velikih američkih gradova, uključujući Vašington, Šarlot, Čikago i, nedavno, Mineapolis.

"Sve što sam uradila, uradila sam po nalogu predsednika i Stivena", nedavno je za Axios rekla sekretarka za unutrašnju bezbednost Kristi Noem, delimično kao odbranu od kritika da je ona bila pokretačka snaga iza snažnih mera administracije u vezi sa sprovođenjem imigracionih zakona.

Miler je negirao da ga pokreću rasizam ili netrpeljivost. On brani Trampovu imigracionu politiku kao odraz onoga što su birači izabrali da Tramp postigne.

Ipak, u onome što se smatra raskidom sa Milerovim agresivnim pristupom, Tramp je ove nedelje rekao da je njegovom obračunu potreban "blaži dodir" nakon smrti Preti i Rene Gud, još jedne američke državljanke koju su ubili imigracioni službenici u Mineapolisu.

Odobravanje njegove imigracione politike u celini je palo na 39%, što je najniži nivo otkako se vratio u Belu kuću, prema anketi Reuters-Ipsos. A jasna većina, 58%, kaže da je taktika sprovođenja zakona od strane agenata ICE otišla "predaleko".

Ovaj trend stavlja Milera direktno na metu kritika dok se republikanci pripremaju za novembarske kongresne izbore.

Miler je arhitekta ove politike masovne deportacije, rekao je Brajan Lanca, konzervativni strateg koji je radio na Trampovim predsedničkim kampanjama 2016. i 2024. godine.

"U novembru ćemo znati da li je on kriv za to. Birači, na kraju krajeva, mogu biti veoma neumoljivi", rekao je Lanca za BBC.

Međutim, Miler je tokom godina dokazao da je sposoban da preživi. Glasni konzervativac još iz dana srednje škole u liberalnoj Kaliforniji, uzdignuo se od asistenta u Senatu, preko savetnika na kampanji, pa sve do Bele kuće, gde je uspešno snalazio u raznim ličnim intrigama i spletkama prve Trampove administracije.

Za Washington Post je 2019. godine rekao da je osetio "strujni udar u duši" kada je Tramp objavio svoju predsedničku kandidaturu.

Miler je ostao uz predsednika u njegovim najmračnijim danima, nakon poraza na izborima 2020. godine, napada njegovih pristalica na Kapitol i njegovog političkog egzila iz Vašingtona. I prošle godine je pratio Trampa nazad na vlast.

"Stiven Miler je ključan za Trampovu psihu. Uvek budite snažni; nikada ne odustajte. Uvek može računati na Stivena da će podržati taj stav po bilo kom pitanju", rekao je Lanc.

Govori u ime predsednika

Milerova zvanična titula u Beloj kući je zamenik šefa kabineta za politiku i savetnik za nacionalnu bezbednost.

"Stiven Miler je godinama verno služio predsedniku Trampu jer je inteligentan, vredan i lojalan. Stiven okuplja sve delove vlade kako bi osigurao da se svaka politika, i spoljna i domaća, sprovodi rekordnom brzinom. Rezultati tokom prošle godine govore sami za sebe", rekla je za BBC portparolka Bele kuće Karolina Livit.

U jednom trenutku prošle godine, Miler je pomenut kao potencijalni savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost, zamenjujući smenjenog Majkla Volca - glasine koje je predsednik brzo odbacio.

"Stiven je mnogo više na totemskom stubu od toga", rekao je Tramp.

Prošlog marta, dok su se Sjedinjene Države spremale da pokrenu vazdušne napade na pobunjenike Hute u Jemenu, niz tekstualnih poruka Signala slučajno podeljenih sa urednikom Atlantika Džefrijem Goldbergom otkrio je Milera u centru planiranja Bele kuće, govoreći o predsednikovoj želji da nastavi sa napadom.

"Kako sam čuo, predsednik je bio jasan: zeleno svetlo", napisao je grupi viših pomoćnika, uključujući potpredsednika DŽej Di Vensa, ministra odbrane Pita Hegseta i državnog sekretara Marka Rubija.

Prošle jeseni, Miler je navodno postao zadužen za nadgledanje vojnih operacija na Karibima kako bi se locirali i uništili brodovi osumnjičeni za trgovinu narkoticima - što se proširilo na uspešan pokušaj svrgavanja predsednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti početkom januara.

Kada je Tramp u svom odmaralištu Mar-a-Lago objavio uspešnu operaciju u kojoj je zarobljen Maduro, Miler je bio među retkim visokim zvaničnicima koji su stajali iza predsednika.

Donald Tramp Mar a Lago Foto: Tanjug/AP

Milerova uloga u spoljnoj politici, primećuje Lanca, je neobična - ali u skladu sa neortodoksnom Belom kućom.

"Stiven je dovoljno pametan da zna da Donald Tramp nije tradicionalni predsednik i da će gravitirati ka onima koji su oko njega za savet i za doprinos. Stiven je dobro obavio posao bivajući u njegovoj blizini i pružajući mu taj doprinos. Stiven ne bi imao isti uspeh pod tradicionalnijim predsednikom", rekao je Lanca.

Miler je razvio svoj ukus za kontroverze i provokacije u relativno ranom uzrastu.

Išao je u srednju školu u Santa Moniki, priobalnoj enklavi u širem delu Los Anđelesa, gde se zalagao za obrazovanje samo na engleskom jeziku i druga konzervativna pitanja. Počeo je 1999. godine, godinu dana nakon što je savezni sud poništio kalifornijsku zabranu socijalnih usluga za nedokumentovane migrante. To je takođe bilo vreme kada su susreti sa imigracijom na granici SAD i Meksika porasli na nivoe koji nisu dostigli do post-kovid talasa tokom predsedništva Džoa Bajdena.

U jednom snimljenom govoru tokom kampanje za učeničku samoupravu u srednjoj školi, žali se da mu je rečeno da pokupi svoje smeće, rekavši da bi to trebalo da bude posao plaćenih domara.

"Ja sam jedini kandidat ovde koji se ističe", rekao je, pokazujući ranu sposobnost da privuče pažnju.

"Rekao bih i uradio bih stvari koje niko drugi normalan ne bi rekao ili uradio."

Miler je studirao političke nauke na Univerzitetu Djuk, gde je pisao desničarsku kolumnu u studentskim novinama i postao izvršni direktor Konzervativne unije Djuk. Privukao je izvesnu nacionalnu pažnju braneći tri bela člana lakros tima Djuka koji su bili optuženi za silovanje - pogrešno, kako se kasnije ispostavilo - od strane crnkinje.

To je bio Milerov najponosniji trenutak na univerzitetu, kasnije će reći časopisu Atlantik, i to će mu pomoći da pokrene karijeru u politici. Ubrzo nakon diplomiranja, zaposlio se kao sekretar za štampu za Mišel Bahman, otvoreno konzervativnu kongresmenku iz ruralne Minesote.

"Gvozdeni zakoni" snage i moći

Tokom prve godine Trampovog povratka u Belu kuću, Miler je bio usred nekih od najvećih političkih poduhvata administracije. A sa tim uticajem dolazi i veći profil i veći rizik.

Nakon racije u Venecueli, Miler se pojavio na CNN-u kako bi branio ono što je postalo ekspanzivni pogled na svet Trampove administracije koji pozicionira Ameriku kao dominantnu silu nad celom zapadnom hemisferom - čak i kada to znači sukob sa tradicionalnim saveznicima.

Bila je to Milerova supruga, uticajna podkasterka i bivša Trampova saradnica, Kejti Miler, čija je objava na X o Grenlandu, sa prekrivenom američkom zastavom vratila predsednikovu želju da stekne dansku teritoriju u vesti samo nekoliko sati nakon napada u Venecueli.

I bio je to Stiven Miler koji je stao ispred kamere, nudeći hladnokrvan pogled na američku moć i kako je ona povezana sa predsednikovom željom za danskom teritorijom.

"S kojim pravom Danska potvrđuje kontrolu nad Grenlandom?", upitao je Miler. "Niko se neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda."

Nastavio je tvrdeći da postoje "gvozdeni zakoni sveta".

"Živimo u svetu, u stvarnom svetu... kojim upravlja snaga, kojim upravlja sila, kojim upravlja moć", rekao je.

Bilo je to opojno nakon američke hirurški precizne upotrebe vojne sile u Venecueli. I, za predsednika koji će nekoliko dana kasnije reći Njujork tajmsu da je jedino ograničenje njegove globalne moći "moj sopstveni moral" i "moj sopstveni um", to je možda bilo toplo primljeno.

Ali je to razbesnelo neke u Trampovoj stranci.

"Ili Stiven Miler treba da se nađe u traci gde zna o čemu priča ili da se povuče sa ovog posla", rekao je za CNN republikanski senator Tom Tilis iz Severne Karoline, čest Trampov kritičar u poslednje vreme.

Bitka za civilizaciju

Milerovi komentari su možda izazvali izvestan otpor iskusnih republikanskih spoljnopolitičkih veterana poput Tilisa, ali njegov međunarodni pogled je u skladu sa Trampovim pokretom "Amerika na prvom mestu".

"Ono što definiše politiku 'Amerika na prvom mestu' je nešto što je u direktnom interesu američkih građana', rekao je Džošua Trevino, viši saradnik Inicijative zapadne hemisfere u Institutu za politiku "Amerika na prvom mestu".

"Suočavamo se sa svetskom situacijom koja se promenila, a institucije, prakse i refleksi koji su bili brušeni i veoma uspešni u prošlosti više nisu. A Trampova administracija pokušava da to ispravi", rekao je.

Za Milera, i za Trampa, to je značilo korišćenje sirove američke vojne, političke i ekonomske moći za unapređenje domaćih prioriteta u temama kao što su imigracija, kriminal, trgovina narkoticima.

Oni navode Latinsku Ameriku kao izvor velikog dela fentanila i drugih opasnih droga koje su dovele do smrtnih slučajeva u SAD i tvrde da su "narkoteroristi" doprineli nasilnom kriminalu u američkim gradovima. Takođe optužuju Kanadu da koristi trgovinske neravnoteže sa SAD kako bi ojačala sopstvenu ekonomiju.

Njihov globalni pogled takođe uključuje pozicioniranje Amerike na svetskoj sceni kao branioca određenih kulturnih i političkih vrednosti - zaštitnika "zapadne civilizacije", kako ju je Miler opisao.

"Naše poreklo i naše nasleđe sežu do Atine, Rima, Filadelfije, Montičela", rekao je Miler na komemoraciji za ubijenog desničarskog aktivistu Čarlija Kirka prošlog septembra.

"Naši preci su gradili gradove. Oni su stvorili umetnost i arhitekturu. Oni su izgradili industriju. Mi se zalažemo za ono što je dobro, ono što je vrlino i ono što je plemenito."

To je osećaj koji je i sam Tramp izrazio tokom svog mandata u Beloj kući, imajući "hrabrosti da sačuva našu civilizaciju pred onima koji bi je potkopali i uništili", rekao je predsednik u govoru 2017. godine u Poljskoj.

Uokvirujući uloge u smislu egzistencijalne krize, Tramp i Miler su u mogućnosti da se zalažu za rešenja koja bi inače izgledala ekstremno ili nepotrebno.

Kada sat otkuca 12

Stručnjaci za trgovinu drogom mogu istaći da napadi na venecuelanske brodove malo doprinose zaustavljanju protoka fentanila, koji uglavnom prelazi preko američke granice iz Meksika. Mogli bi da opovrgnu tvrdnje da su latinoamerički migranti skloniji kriminalu ili mentalnim bolestima.

Mogli bi da navedu brojke koje pokazuju da je trgovina između SAD i Kanade obostrano korisna. Ali ako je cilj očuvanje kulture, onda bi svi koraci za izolaciju Amerike od stranog uticaja u imigraciji ili trgovini mogli biti opravdani po njihovom mišljenju.

Međutim, to je takođe otvorilo Milera - i Trampa - optužbama za rasizam i etno-nacionalizam.

"Stiven Miler je centralna figura u oblikovanju agende Trampove administracije", napisala je liberalna grupa Common Cause u blog postu iz 2025. godine.

"Od omogućavanja državnog nasilja nad imigrantskim porodicama do promocije retorike belih nacionalista u vladi, njegova karijera je upozorenje šta se dešava kada netrpeljivost stekne institucionalnu moć", naveli su.

Uprkos svim kontroverzama koje je Miler izazvao, međutim, njegova veza sa Trampom je razlog zašto njegova pozicija u užem krugu predsednika i dalje deluje sigurno.

"Mojim kolegama koje veruju da mogu ubediti Donalda Trampa da je Stiven Miler za njega teret, srećno vam u tome", rekla je senatorka Južne Karoline Lindzi Grejam prošle nedelje.

"Kada sat otkuca 12 u Trampovoj eri, biće nekoliko ljudi koji će izaći na vrata sa Donaldom Trampom. Stiven Miler će biti u toj grupi".

(Telegraf.rs)

Video: Episkop Sergije: "Bez pomoći Vučića ne bi bila moguća obnova manastira Rmanj"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA