Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini: Izolovano na dalekom istoku, do njega se teško stiže

A. M.
A. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 4

U ribarskom selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.

Selo, okruženo tundrama i močvarana, izolovano je: od maja do oktobra do njega se može doći samo čamcima ili guseničnim vozilima, dok je tokom zime pristup moguć samo motornim sankama ili helikopterom. Poslova nema i meštani uglavnom žive od ribolova i poljoprivrede.

Danas, tačno četiri godine od početka rata u Ukrajini, skoro svi muškarci od 18 do 55 godine otišli su da se bore u Ukrajini.

"Nema nikog da poseče drva"

"To je srceparajuće - toliko naših ljudi je ubijeno", rekla je Natalija (ime promenjeno iz bezbednosnih razloga) u intervjuu za BBC.

"Suprug moje sestre i rođaco su na frontu. Skoro u svakoj porodici neko se bori", dodala je ona.

Sedanka se nalazi na severozapadnom vrhu poluostrva Kamčatka, blizu Ohotskog mora, više od 7.000 kilometara od linije fronta u Ukrajini.

Od 258 stanovnika sela, 39 muškaraca se prijavilo za borbu. Od njih je 12 ubijeno, a sedmorica nestalo.

"Svi naši muškarci su otišli u specijalnu vojnu operaciju", rekla je žena iz sela regionalnom guverneru tokom njegove posete u martu 2024. godine, koristeći terminologiju Moskve za rat u Ukrajini.

"Nema nikoga da poseče drva kako bismo se zagrejali tokom zime", dodale su žene.

Jedan od muškaraca iz Sedanke koji je ubijen jeste lovac i ribar Vladimir Akejev (45), koji je otišao u leto 2024. i ubijen je četiri meseca kasnije. Na njegovoj sahrani u novembru, kovčeg je nošen drvenim sankama, a prisutni su na groblje stigli motornim sankama.

U jesen 2024. godine u selu je otkriven spomenik "učesnicima specijalne vojne operacije", dok je regionalna vlada obećala da će Sedanki dodeliti počasnu titulu "sela vojničke hrabrosti" i ponuditi program podrške porodicama vojnika.

Međutim, titula još uvek nije dodeljena, a podrška nije sprovedena u velikoj meri. Četiri vojničke kuće su popravljene tek nakon medijskog publiciteta.

Oko jedne od pet kuća, izgrađenih tokom sovjetske ere, zvanično su proglašene nepodobnim za upotrebu. Jedinu školu u selu vlasti su klasifikovale kao opasnu, sa zidovima koji prete da se uruše.

Gubitak skoro svih muškaraca radne dobi dodatno opterećuje već ranjivu zajednicu u jednom od najizolovanijih delova Rusije.

Nagli porast ruskih žrtava

BBC je, u saradnji sa ruskim medijem Medizona i volonterima-istraživačima, do sada potvrdio smrt 40.201 ruskog vojnika u 2025. godini. Procena je da će gubici za celu godinu dostići 80.000 - broj koji bi 2025. godinu učinio najkrvavijom godinom za Rusiju od početka potpune invazije 24. februara 2022. godine.

Potvrđeni smrtni slučajevi za 2024. godinu su 69.362, što je otprilike ekvivalentno zbiru brojeva iz 2022. i 2023. godine. Kriva gubitaka se ubrzala od kraja 2024. godine.

BBC je ukupno identifikovao po imenu 186.102 ruskih vojnika poginulih u ratu. Međutim, procenjuje se da su stvarne žrtve mnogo veće, jer mnoge smrti na bojnom polju nisu zabeležene. Vojni analitičari veruju da potvrđene brojke predstavljaju samo 45% do 65% od stvarnog ukupnog broja, što svodi moguće ruske žrtve na 286.000 do 413.500.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je prošlog meseca za France 2 rekao da je "zvanično" 55.000 Ukrajinaca poginulo na bojnom polju. Takođe je rekao da se veliki broj ljudi zvanično vodi kao nestao, bez navođenja konkretnih brojki.

Na osnovu procena iz izvora kao što je veb-sajt UA Losses, koje je BBC unakrsno proverio, broj poginulih Ukrajinaca mogao bi biti čak 200.000.

Analiza pokazuje da 67% ubijenih Rusa dolazi iz ruralnih područja i malih gradova sa populacijom manjom od 100.000, iako tamo živi samo 48% ukupnog stanovništva Rusije.

Moskva ima najmanji broj žrtava - pet smrtnih slučajeva na 10.000 muškaraca (0,05%). Nasuprot tome, u siromašnijim regionima poput Burjatije i Tuve, stopa smrtnosti je 27 do 33 puta veća nego u glavnom gradu.

Sedanku uglavnom naseljavaju Korjaci i Itelmeni, starosedelački narodi koji, prema ratnim pravilima, mogu biti oslobođeni regrutacije. Međutim, žrtve među malim starosedelačkim grupama su nesrazmerno velike: potvrđeno je da je poginulo 201 Nenec, 96 Čukča, 77 Hadija, 30 Korjaka i sedam Inuita.

(Telegraf.rs)

Video: Ovako su privedeni osumnjičeni u Kraljevu:Spremali napad na predsednika i njegovu porodicu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Жалосно

    24. februar 2026 | 08:26

    Нешто ме ово подсећа на наш случај где је из пограничне зоне са Косовом доста њих страдало, много остали инвалиди а данас их нико нити види нити чује, тако је то свуда, у сваком рату највише гине сиротиња,јер они немају везе и везице а најмање пара да негде побегну.

  • Ma važi

    24. februar 2026 | 10:08

    Zapadna propaganda

  • Kranp

    24. februar 2026 | 09:36

    U rat samo sirotinja sa sela, ne znam cemu ovo vodi, dodjes negde da bi poginuo zbog necijeg ideala, svi da okrenu ledja, i da bace oruzje, pa nek dodju oni sto su započeli.. Cisto da vide kako je to kadd neko ostavi porodicu zauvek...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA