Kineski avioni iznenada prestali da zuje iznad Tajvana: Tišina trajala 13 dana zaredom, niko ne zna zašto

A. M.
A. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Tajvanska vojska se navikla na to da svakodnevno prati kineske ratne avioni koji lete blizu ostrva. Nekada ih bude tek nekoliko, a nekada puno više, ali su gotovo stalno prisutni. Međutim, kada su avioni iznenada prestali da dolaze skoro dve nedelje, tišina je bila i zapanjujuća i duboko zbunjujuća.

Ta čarolija je prekinuta u četvrtak kada je pet aviona Narodnooslobodilačke armije (NOAK) delovalo oko Tajvanskog moreuza tokom prethodna 24 sata, prema tajvanskoj vojsci, a nekoliko njih je letelo blizu srednje linije koja deli plovni put.

Analitičari kažu da je to bila najduža pauza u kineskim vazdušnim aktivnostima otkako je Tajvan počeo javno da objavljuje dnevne vojne podatke.

"Ovo je, iskreno, drugačije od svega što smo videli u skorijoj istoriji u pogledu aktivnosti NOAK oko Tajvana", rekao je za CNN Ben Luis, osnivač PLATracker-a, platforme otvorenih podataka koja prati kretanje kineske vojske oko Tajvana, Japana i Južnog kineskog mora.

"Otkako je ministarstvo odbrane Tajvana počelo da objavljuje ove podatke 2020. godine, trend je bio uzlazni. A sada ovo zatišje, koje je možda danas završeno, možda i ne, predstavlja veoma značajnu promenu u obrascu", dodao je Luis.

Počevši od 27. februara, Tajvan je zabeležio 13 dana zaredom bez kineskih aviona koji su leteli blizu ostrva.

Jedan kratak izuzetak došao je 6. marta, kada su dva aviona detektovana u krajnjem jugozapadnom uglu zone identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana. Međutim, analitičari kažu da širi obrazac i dalje predstavlja upečatljiv prekid u odnosu na poslednjih godina stalno rastuće kineske vojne aktivnosti.

Kina Tajvan, vojna vežba Foto: Tanjug/AP

Kruže brojne teorije o iznenadnom zatišju

Iznenadna tišina zbunila je analitičare i pokrenula niz mogućih objašnjenja.

Jedna teorija jeste da Peking možda pokušava da izbegne eskalacione tenzije uoči planiranog sastanka kasnije ovog meseca između kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa, gde se očekuje da će trgovina, tehnologija i Tajvan zauzeti istaknuto mesto.

"Da sam u Vegasu, stavio bih to na Trampovu posetu", rekao je Luis.

Drugi su ukazali na rat u koji je umešan Iran i potencijalni uticaj na globalna energetska tržišta, mada analitičari kažu da je ta veza manje izvesna.

Neki posmatrači takođe primećuju da se ove nedelje završavaju godišnji parlamentarni sastanci u Kini, poznati kao "Dve sednice", period kada je vojna aktivnost u prošlosti povremeno usporavana.

Ministar odbrane Tajvana Velington Ku pozvao je na oprez prilikom izvlačenja zaključaka iz zatišja, napominjući da se kineska pomorska aktivnost oko Tajvana nastavila tokom celog perioda.

"Postoji puno teorija, ali i dalje svakodnevno vidimo kineske ratne brodove kako operišu oko Tajvana, a ovi napori da se Tajvanski moreuz pretvori u unutrašnje vode Kine nisu prestali", rekao je Ku.

Zaista, Tajvan je nastavio da prati nekoliko kineskih ratnih brodova koji su operisali oko ostrva u tom periodu, čak i kada je nebo iznad ostalo neobično tiho.

Luis je rekao da ograničen broj letelica otkrivenih u četvrtak možda ne signalizira potpuni povratak normalnim aktivnostima.

Letovi su se dogodili istog dana kada je američki mornarički izviđački avion P-8 preleteo Tajvanski moreuz, što je, kako kaže 7. flota, demonstracija "posvećenosti Vašingtona slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku", a kineski avioni su možda raspoređeni samo da bi pratili američke letelice.

Tajvanski moreuz Tajvan kineski američki brod Foto: Tanjug/AP

Čak i tada, reakcija je delovala prigušeno u poređenju sa prošlim incidentima kada su američki brodovi ili avioni prolazili kroz plovni put.

"U poređenju sa prethodnim incidentima kada je američka mornarica prolazila kroz Tajvanski moreuz, broj kineskih aviona koji su bili raspoređeni je zaista veoma mali", dodao je Luis.

Zbog te nesigurnosti analitičari pažljivo prate šta će se sledeće dogoditi.

Tokom proteklih pet godina, Peking je dramatično povećao broj aviona koje šalje blizu Tajvana, postepeno normalizujući ono što se nekada smatralo velikim vojnim upadima.

Nekih dana Tajvan je prijavio desetine kineskih aviona koji su operisali u blizini ostrva.

U tom kontekstu, rekao je Luis, iznenadni nestanak letova bio je podjednako upečatljiv kao i njihov povratak.

"Ranije se dešavalo da pet aviona dospe na naslovne strane. Sada govorimo o nuli, i to je ono što je neobično", zaključio je Luis.

Za sada, misterija ostaje nerešena.

(Telegraf.rs)

Video: Udruženje priređivača igara na sreću SPIS pokrenulo program edukacije mladih

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA