Ilija i Mileta 1981. osuđeni za terorizam, njihove kolege nisu krive? Za sve optužili tajnu službu Jugoslavije

Sudska istraga u australijskoj državi Novi Južni Vels dovela je u pitanje osude trojice od šest muškaraca koji su 1981. godine osuđeni zbog navodne terorističke zavere, u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u istoriji Australije.

Istraga je pokrenuta 2023. godine kako bi se preispitale višedecenijske presude Maksimilijanu Bebiću, Miletu Nekiću, Vjekoslavu Brajkoviću, Antonu Zvirotiću, Iliji Kokotoviću i Josifu Kokotoviću, poznatim kao "hrvatska šestorica".

Preporučujemo

Oni su 1981. godine osuđeni na po 15 godina zatvora nakon dugotrajnog suđenja pred Vrhovnim sudom Novog Južnog Velsa zbog navodne zavere da izvedu bombaške napade na dve turističke agencije u Sidneju, jedan srpski društveni klub, Elizabetansko pozorište u Njutaunu i gradski vodovodni sistem.

U izveštaju od 546 stranica, objavljenom u ponedeljak, vršilac dužnosti sudije Robert Halm zaključio je da postoji osnovana sumnja u krivicu Josifa Kokotovića, Ilije Kokotovića i Mileta Nekića.

"Istraga je zaključila da postoji osnovana sumnja u krivicu Josifa Kokotovića, Ilije Kokotovića i Mileta Nekića. Međutim, nema razumne sumnje u krivicu Maksimilijana Bebića, Vjekoslava Brajkovića i Antona Zvirotića", navodi se u izveštaju.

Kako je navedeno, nijedan od braće Kokotović nije odgovorio na poziv da učestvuje u istrazi, dok je Mile Nekić u međuvremenu preminuo.

"Ipak, postoji razumna sumnja u njihovu krivicu, a njihove osude predstavljaju dugogodišnju nepravdu", zaključio je sudija Halm.

O njihovoj daljoj pravnoj sudbini odlučivaće Apelacioni sud, koji će razmotriti da li njihove presude treba poništiti.

Tvrdili da im je sve montirala tajna služba

Poznati kao "hrvatska šestorica", osuđeni muškarci bili su članovi hrvatskih nacionalističkih organizacija i od početka su tvrdili da su nevini. Tvrdili su da im je slučaj montirala jugoslovenska tajna služba uz pomoć lokalnog doušnika Vika Virkeza.

Istraga je utvrdila da je Virkez lagao kada je negirao veze sa jugoslovenskim konzulatom i tadašnjim jugoslovenskim obaveštajnim službama.

Međutim, u izveštaju se navodi da je njegov iskaz o postojanju zavere za postavljanje bombi ocenjen kao autentičan i da nije dat po nalogu policije Novog Južnog Velsa niti tadašnje jugoslovenske vlade.

"Bilo je propusta u dostavljanju odbrani informacija o Virkezovim vezama sa jugoslovenskim konzulatom i njegovoj lojalnosti Jugoslaviji", navodi se u izveštaju.

Virkezova prva izjava policiji, data 1979. godine u Litgouu, pokrenula je seriju policijskih racija. Policajci su kasnije posvedočili da su u njegovom crnom automobilu marke "Valijant" iz 1963. godine pronašli eksploziv i detonatore.

Virkez je tvrdio da je eksploziv iz obližnje elektrane ukrao Maksimilijan Bebić, koji je u to vreme bio njegov cimer u Litgouu.

Saslušanja, kojima je predsedavao vršilac dužnosti sudije Robert Alan Halm, trajala su gotovo godinu dana od decembra 2023. do novembra 2024. godine. Tokom istrage razmatrani su i navodi da je policija falsifikovala dokaze i iznudila lažna priznanja od optuženih.

Sva šestorica negirala su da su ikada dala priznanja koja im je policija pripisivala, dok su četvorica tvrdila da su tokom pritvora brutalno pretučena.

U izveštaju je zaključeno da je više policijskih službenika "verovatno počinilo nedolično ponašanje", uključujući i fizički napad na jednog od optuženih tokom policijskog ispitivanja.

Među policajcima koji su učestvovali u istrazi bio je i ozloglašeni detektiv policije Novog Južnog Velsa Rodžer Rodžerson, koji je predvodio raciju u domu optuženih 1979. godine.

Prvobitno suđenje pred Vrhovnim sudom Novog Južnog Velsa trajalo je čak 172 dana tokom 1980. i 1981. godine, a saslušan je 111 svedok.

Iako su osuđeni na po 15 godina zatvora, članovi "hrvatske šestorice" na slobodu su izašli nakon što su odslužili između sedam i osam godina kazne.

(Telegraf.rs)