Huti stežu obruč oko svetske trgovine: Zašto Zapad ostavlja Saudijsku Arabiju na cedilu?
Napredak koji su Huti pokazali u najnovijim raketnim napadima na Saudijsku Arabiju ne ukazuje samo na ozbiljno unapređenje vojnih sposobnosti organizacije koja je nekada smatrana tek slabo organizovanom grupom. On otvara i pitanje zašto Zapad ne čini više kako bi podržao svoje saudijske saveznike.
Napadi Huta prete da izazovu još veće poremećaje u globalnom snabdevanju energentima, sa svim posledicama koje bi to moglo da ima po već opterećene zapadne ekonomije, uključujući i britansku.
Najnoviji napadi Huta na Saudijsku Arabiju predstavljaju veliku eskalaciju pretnje koju ova grupa predstavlja za regionalnu stabilnost.
Tokom otprilike decenije, otkako su pobunjenici koje podržava Iran izazvali razorni građanski rat u Jemenu napadom na demokratski izabranu vladu te zemlje, Huti su se uglavnom oslanjali na jednostavnije naoružanje, poput raketnih bacača i sveprisutnih automatskih pušaka AK-47 iz sovjetskog doba.
To se sada potpuno promenilo.
U raketnim napadima Huta na međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu do sada je poginulo 14 ljudi, a napadi su uspeli uprkos sofisticiranoj saudijskoj protivraketnoj odbrani.
Pogođeno je i sedište saudijskog državnog naftnog giganta Aramco u istočnom gradu Dahranu.
Saudijske vlasti potvrdile su da je presretnuto još nekoliko raketa koje su Huti ispalili. Rijadski aerodrom zatvoren je nakon talasa napada dronovima i raketama koje su izveli Huti.
Huti tvrde da su napade pokrenuli kao odgovor na ono što nazivaju "brutalnom saudijskom agresijom" na zapadu Jemena, gde se snage Kraljevine bore da povrate teritoriju koju su Huti nedavno zauzeli u pokušaju da preuzmu kontrolu nad vitalnim moreuzom Bab el-Mandeb, južnim ulazom u Crveno more.
Međutim, Saudijska Arabija i njeni saveznici iz Persijskog zaliva ne sumnjaju da iza napada stoji iranska Iranska revolucionarna garda (IRGC), koja nastoji da dodatno učvrsti kontrolu nad globalnim snabdevanjem energentima.
Nakon što je uspela da izazove ozbiljne poremećaje u Ormuskom moreuzu, u Persijskom zalivu, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko petine svetskih potreba za energentima, Iranska revolucionarna garda veruje da može dodatno da izvrši pritisak na svetske ekonomije ukoliko iskoristi svoje saveznike Hute za istovremeno ometanje pomorskog saobraćaja ka Sueckom kanalu.
Nema sumnje da je IRGC duboko umešana u podršku napadima Huta. Na ostacima raketa koje su Saudijci pronašli nakon prethodnih napada uočene su nedvosmislene iranske oznake.
Ipak, umesto da požure u pomoć svojim saudijskim saveznicima, zapadni lideri pokazuju neobičnu uzdržanost kada je reč o pružanju konkretne vojne podrške Rijadu.
Takav propust još je teže razumeti ako se ima u vidu da su pojačani napadi Huta podjednako štetni za Zapad kao i za Saudijsku Arabiju.
Zaokupljen predstojećim novembarskim izborima za Kongres, američki predsednik Donald Tramp verovatno neće odobriti značajniji vojni odgovor na agresiju Huta, uprkos tome što je ovu grupu ukorio zbog "veoma lošeg ponašanja".
Nema naznaka ni da su drugi zapadni lideri spremni da priteknu Saudijcima u pomoć.
Britanski premijer Endi Bernam je ranije ove nedelje u britanskom parlamentu izneo očekivane fraze, poručivši da će "Velika Britanija nastaviti da stoji uz Saudijsku Arabiju protiv Huta".
Međutim, ta podrška svodi se na privremeno ustupanje jednog aviona-tankera za dopunu goriva u vazduhu, kao i određenu pomoć u protivvazdušnoj odbrani.
I druge evropske zemlje pokazuju sličnu nespremnost da angažuju svoje vojne kapacitete. Na pozive iz Brisela da ojačaju pomorsku misiju Evropske unije u Crvenom moru odgovorile su samo Holandija i Belgija.
Ta misija i dalje nema dovoljno ratnih brodova da ispuni svoj zvanični cilj -zaštitu plovidbe kroz moreuz Bab el-Mandeb.
Mlaka reakcija Zapada teško se može uporediti sa odlučnim delovanjem iz 2024. godine, kada su Huti prvi put pokušali da ometaju trgovački pomorski saobraćaj u Crvenom moru, tvrdeći da time pružaju podršku teroristima Hamasa u Gazi.
Sjedinjene Američke Države tada su rasporedile pomorsku borbenu grupu, dok je Velika Britanija poslala razarač i pokrenula vazdušne napade na položaje Huta iz svoje baze Akrotiri na Kipru.
S druge strane, Izrael se pokazao kao efikasan saveznik tokom te kampanje, redovno izvodeći vazdušne udare na položaje Huta.
Nespremnost Zapada da Saudijskoj Arabiji pruži konkretnu podršku predstavlja kratkovidu politiku. Evropski lideri moraju da shvate da je odluka Huta da pojačaju napade na Kraljevinu podjednako veliki problem za Evropu kao i za same Saudijce.
Dok evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, već očekuju energetsku krizu tokom ove zime, rizik od rasta računa za energiju i nestašica struje biće sve veći što duže Huti i njihovi iranski pokrovitelji budu mogli da sprovode plan ometanja globalnog pomorskog saobraćaja.
Bernam i ostali evropski lideri moraju da shvate da time što ne uspevaju da se suprotstave protivnicima koji ugrožavaju interese njihovih zemalja pokazuju slabost koju će njihovi neprijatelji jedva dočekati da iskoriste.
Autor teksta je Endi Koflin, kolumnista britanskog lista The Telegraph.
(Telegraf.rs)
Video: Šleper blokirao saobraćaj ka Beogradu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.