Ovo su najsmrtonosnije železničke nesreće u Evropi poslednjih godina: Stradalo 500 ljudi, hiljadu povređenih
Prema poslednjim informacijama najmanje 39 osoba je poginulo, dok je više povređeno u stravičnoj železničkoj nesreći koja se dogodila u Španiji.
Železnički prevoz u Evropi predstavlja uobičajen, relativno pristupačan i praktičan način putovanja za mnoge Evropljane i turiste.
Prema podacima Evropske unije, broj velikih železničkih nesreća smanjen je od 2010. godine, ali nesreća u Španiji podseća na to koliko one mogu biti smrtonosne kada se dogode.
U nastavku je pregled nekih od najsmrtonosnijih nesreća vozova, tramvaja i metroa u Evropi poslednjih godina.
Septembar 2025. godine: Popularni lisabonski tramvaj iskliznuo je iz šina i udario u zgradu, pri čemu je poginulo 16 ljudi, a 21 osoba je povređena.
U preliminarnom izveštaju o nesreći na uspinjači utvrđeno je da podzemni kabl, koji je služio kao protivteg između dva tramvajska vagona, nije bio odgovarajući za takvu upotrebu i da je pukao.
Februar 2023. godine: Putnički voz u severnoj Grčkoj, u kojem se nalazilo nekoliko stotina ljudi, sudario se velikom brzinom sa teretnim vozom koji mu je dolazio u susret.
Usledio je požar, a u katastrofalnoj nesreći poginulo je 57 ljudi. U istražnom izveštaju za nesreću su okrivljeni ljudska greška, zastarela infrastruktura i ozbiljni sistemski propusti.
Jul 2016. godine: Dva italijanska putnička voza sudarila su se čeono između gradova u južnoj regiji Pulja.
Poginula je 31 osoba, dok je više desetina ljudi povređeno. Istragom je utvrđeno da je došlo do greške u komunikaciji između železničkih stanica sa kojih su dva voza krenula.
Jul 2013. godine: Putnički voz u Španiji izleteo je iz šina dok je prolazio kroz krivinu u blizini severozapadnog grada Santjaga de Kompostele. Poginulo je 80 ljudi, a još 145 je povređeno. I
Istraga je pokazala da se voz kretao brzinom od 179 kilometara na sat na deonici na kojoj je ograničenje brzine iznosilo 80 kilometara na sat, kada je iskliznuo iz šina i udario u zid.
Februar 2010. godine: Dva putnička voza sudarila su se neposredno izvan Brisela tokom jutarnjeg špica, nakon što je jedan od njih prošao kroz crveno svetlo na signalu. Ukupno je 19 ljudi poginulo, a 171 osoba je povređena u najtežoj železničkoj nesreći u istoriji Belgije.
Jun 2009. godine: Teretni voz u Italiji, koji je prevozio gas, iskliznuo je iz šina na stanici Viaredžo, u blizini toskanskog grada Luke, i eksplodirao. Poginule su 32 osobe. Za nesreću su okrivljene loše održavane osovine voza.
Jul 2006. godine: Voz metroa koji se kretao prevelikom brzinom srušio se u podzemnom tunelu u istočnom španskom gradu Valensiji. Poginule su 43 osobe, dok je više desetina ljudi povređeno.
Sudu je bilo potrebno 13 godina da četvoricu rukovodilaca gradskog metro-sistema proglasi krivim za prouzrokovanje smrti iz nehata, jer nisu preduzeli neophodne mere bezbednosti kako bi sprečili tragediju.
Januar 2006. godine: Kvar kočionog sistema na vozu u Crnoj Gori doveo je do njegovog iskliznuća iz šina i pada u provaliju izvan glavnog grada Podgorice.
U nesreći je poginulo 45 ljudi, uključujući petoro dece, dok su još 184 osobe povređene. Bila je to najteža železnička nesreća u istoriji Crne Gore.
Novembar 2000. godine: Kabinska žičara na uspinjači u Austriji zahvaćena je požarom u planinskom tunelu u Kaprunu, pri čemu je poginulo 155 ljudi. Među stradalima su bili skijaši i snouborderi koji su se uputili na staze planine Kicštajn horn.
Oktobar 1999. godine: Voz koji je krenuo sa londonske stanice Padington prošao je kroz crveno svetlo i sudario se sa dolazećim brzim vozom, pri čemu je poginula 31 osoba. Oko 400 ljudi je povređeno.
Jun 1998. godine: Brzi voz u Nemačkoj, koji se kretao brzinom od 200 km/h, sudario se sa mostom u Ešedeu, uzrokujući njegovo urušavanje. U sudaru je poginula 101 osoba, a povređeno je još 100. To je bila najsmrtonosnija železnička nesreća u Nemačkoj posle rata.
Sve najvažnije informacije o sudaru vozova u Španiji možete pratiti ovde na našem BLOGU UŽIVO.
(Telegraf.rs)
Video: Rambo Amadeus održao koncert u MTS Dvorani
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.