Nikada se ovo nije dogodilo u istoriji UN: Gutereš odlazi, a naslednika još nema
Ujedinjenim nacijama preti nezapamćena situacija - mogle bi da ostanu bez generalnog sekretara, jer je ostalo manje od dva meseca do isteka mandata Antonija Gutereša, a dogovor o njegovom nasledniku još nije postignut.
Očekuje se da će Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija ove nedelje održati još jedno glasanje iza zatvorenih vrata o izboru novog šefa UN, ali ni posle osam krugova glasanja pet stalnih članica sa pravom veta nije uspelo da se dogovori o nasledniku.
Zvaničnici užurbano pripremaju rezervne planove u slučaju da 31. decembra, kada Gutereš napusti funkciju, niko ne bude na čelu svetske organizacije.
Neuspeh u izboru naslednika, ocenjuju analitičari, delimično je posledica dugotrajnog i netransparentnog procesa izbora, zasnovanog na tajnim glasanjem, koji najbolje oslikava sporost i blokade koje bi budući generalni sekretar trebalo da otkloni.
Savetu bezbednosti bilo je potrebno šest krugova glasanja da 2016. godine izabere Gutereša.
Još važnije, smatraju posmatrači, zastoj pokazuje da su velike sile sa pravom veta sve manje spremne na kompromise, što dodatno pogoršava američka administracija koja sve češće zaobilazi UN i zaokupljena je sopstvenim spoljnopolitičkim angažmanima.
"Zabrinjavajuće je to koliko smo odmakli u godini i šta to znači za formiranje tima. S obzirom na to koliko je sve rano počelo, ne bi trebalo da se nalazimo u ovoj situaciji", izjavila je za Reuters Šamala Kandija Tompson, izvršna direktorka organizacije Security Council Report, istraživačkog centra koji prati rad Saveta bezbednosti.
Grinspan i Nuseibeh među kandidatima
Među kandidatima su uglavnom dugogodišnji insajderi UN i ličnosti koje ili nemaju veliku međunarodnu prepoznatljivost, poput favoritkinje Rebeke Grinspen, ili se suočavaju sa protivljenjem zbog kontroverzi u vezi sa svojim zemljama.
Takav je slučaj sa visokom diplomatom Ujedinjenih Arapskih Emirata Lanom Nuseibeh, kojoj se zamera da njena zemlja podržava paravojne Snage za brzu podršku (RSF) u građanskom ratu u Sudanu.
UAE negiraju ove optužbe.
Ko god da pobedi, naslediće organizaciju suočenu sa ogromnim problemima: ratovima na koje je imala ograničen uticaj, smanjenjem američkih finansijskih doprinosa, opadanjem političkog značaja zbog povlačenja Vašingtona iz desetina agencija UN, kao i sve većim pritiskom da organizacija postane manja, efikasnija i odgovornija.
Ričard Govan, stručnjak za UN iz organizacije International Crisis Group, koja se bavi sprečavanjem sukoba, ocenio je da bi završetak godine bez izabranog generalnog sekretara za 2027. bio "izuzetno neprijatan za sile sa pravom veta".
Prema njegovim rečima, takav scenario dao bi dodatne argumente brojnim državama članicama UN koje smatraju da pet stalnih članica Saveta bezbednosti više nema legitimitet da upravlja ovom organizacijom.
Pet stalnih članica, poznatih kao P5, dobilo je svoja mesta kao pobednice Drugog svetskog rata 1945. godine.
Ostalih 10 članica Saveta bezbednosti bira se na dvogodišnji mandat, po regionalnom principu.
Stalne članice - Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Američke Države već dugo se protive promenama strukture organizacije, za koju mnoge države članice smatraju da više ne odražava stvarnu geopolitičku situaciju u svetu.
Povelja UN ne predviđa kako bi trebalo postupiti u slučaju upražnjenog mesta generalnog sekretara. Do sada se nikada nije dogodilo da jednom generalnom sekretaru istekne mandat, a da njegov naslednik prethodno nije izabran.
U izveštaju iz septembra, koji je objavila kampanja "1 za 8 milijardi", koja se zalaže za transparentniji proces izbora, predstavljene su moguće opcije, od toga da Savet bezbednosti imenuje vršioca dužnosti do toga da Generalna skupština samostalno produži mandat aktuelnom generalnom sekretaru.
Svaka od tih mogućnosti suočava se sa preprekama, navodi se u izveštaju, ali bi ostavljanje UN bez rukovodioca bilo "krajnje neodgovorno".
Portparol UN odbio je da komentariše situaciju.
Tajno glasanje
U eri veštačke inteligencije i društvenih mreža, postupak izbora generalnog sekretara ostao je relikt nekog ranijeg vremena.
Kandidati mesecima lobiraju kod članica Saveta bezbednosti kako bi dobili podršku svojih vlada. Nakon toga prolaze kroz niz neformalnih tajnih glasanja, na kojima članice mogu da glasaju za opcije "podržati", "ne podržati" ili "uzdržani".
Rezultati se ne objavljuju, ali brzo procure u javnost.
Članice mogu da organizuju i glasanja sa listićima različitih boja, pri čemu stalne članice glasaju crvenim listićima, čime se otkriva stav država koje zaista imaju najveću moć u Savetu.
Kada se izdvoji favorit, Savet bezbednosti glasa o rezoluciji kojom se Generalnoj skupštini UN preporučuje njegov izbor.
Za usvajanje rezolucije potrebno je najmanje devet od 15 glasova, uz uslov da nijedna stalna članica ne uloži veto.
Generalna skupština, koja broji 193 države članice, potom zvanično imenuje generalnog sekretara. Do sada se nikada nije dogodilo da odbaci kandidata kojeg joj je predložio Savet bezbednosti.
Savet bezbednosti ne objavljuje razloge zbog kojih odlučuje o vremenu i formatu glasanja, niti otkriva kako su pojedinačne države glasale, iako upravo javnost finansira rad Ujedinjenih nacija.
"Da li je ovo racionalan način izbora glavnog diplomate sveta? Apsolutno ne", rekao je Govan.
Ipak, on smatra da je neuredan i netransparentan proces možda cena koja mora da se plati kako bi na čelo organizacije došla osoba koju će velike sile zaista slušati.
Kritičari smatraju da Gutereš nema takav uticaj, jer je izgubio poverenje i Vašingtona i Moskve.
UN bez ikoga na čelu
Rusija je jedna od retkih članica koja se javno osvrnula na rok za izbor novog generalnog sekretara.
"Takođe nije jasno šta će se dogoditi nakon 31. decembra“, izjavio je Kiril Loginov, visoki zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Kako je naveo, među opcijama koje se razmatraju su privremeno produženje Guterešovog mandata ili imenovanje nekog drugog zvaničnika.
"Koliko mogu da zaključim, 1. januara, ukoliko ne bude generalnog sekretara, niko neće biti zadužen", rekao je Danijel Safran-Hon, bivši zvaničnik UN.
On je objasnio da bi osnovno funkcionisanje organizacije bilo nastavljeno, da bi svetla ostala upaljena i da bi Savet bezbednosti i Generalna skupština mogli da nastave sa zasedanjima, makar neko vreme.
"Ali to je pomalo kao da se na supertankeru dogodi da kapetan umre: prvi oficir može mnogo toga da uradi, ali postoje određene stvari koje ne može. Ne možete da obavljate imenovanja na najviše funkcije. Ne možete da usvojite budžet", objasnio je on.
(Telegraf.rs)
Video: Udaren pešak na Vidikovcu: Policija i Hitna pomoc na licu mesta
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Kobe
Da li se kula od karata rusi kakvu smo poznavali do sada?
Podelite komentar